SARAJEVO, Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine više su za 4,2 odsto, izjavio je danas direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Prema njegovim riječima, na godišnjem nivou najveći opšti rast cijena u BiH zabilježili su odjeljci hrana i bezalkoholna pića za 8,3 odsto, alkoholna pića i duvan 8,1, prevoz 7,8 odsto, komunikacije 5,4, restorani i hoteli 1,4, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti 1,3 odsto itd.
”U maju ove godine u odnosu na maj prošle godine do poskupljenja u odjeljku hrana i bezalkoholna pića došlo je zbog prosječnog povećanja cijena unutar grupe hrana od 8,1 odsto i grupe bezalkoholna pića od 9,5 odsto”, rekao je Milinović novinarima u Sarajevu.
On je pojasnio da su u grupi hrana najviše porasle cijene masti i ulja za 27,3 odsto, hljeba i žitarica za 16,3, šećera, meda i ostalih konditorskih proizvoda za 15,6 odsto, voća za 12, mlijeka, sira i jaja za 4,7 odsto itd.
U grupi bezalkoholna pića porasle su cijene kafe, čaja i kakaa za 15,2 odsto, te mineralnih voda, sokova i drugih osvježavajućih pića za 3,6 odsto.
Što se tiče godišnje stope inflacije u zemljama u okruženju, Slovenija bilježi rast cijena od 2,2 odsto, Hrvatska 2,5 i Srbija 13,4 odsto.
Milinović je dodao da je mjesečna inflacija u maju u odnosu na april ove godine iznosila 0,2 odsto.
On je podsjetio da je u toku provođenje ankete o potrošnji domaćinstava u BiH u 2011. godini koja je počela 1. januara i trajaće do polovine januara sljedeće godine.
Anketa se provodi na uzorku od 7 600 domaćinstava, a plan Agencije za statistiku BiH jeste da zajedno sa entitetskim zavodima za statistiku mjesečno anketira oko 630 domaćinstava.
”U prva četiri mjeseca ove godine anketirano je 2 386 domaćinstava u BiH. Podsjećamo da će ova anketa biti baza za mjerenje životnog standarda, izračunavanja potrošačke korpe i potrošačkih navika, te analize siromaštva, s ciljem kreiranja socio-ekonomskih politika, planiranje budžeta, pregovora sa međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima i sl”, zaključio je Milinović.
