SARAJEVO, Oko sedamdesetak institucija BiH koje su na kraju prošle godine zapošljavale 21.696 radnika, i pored prijema nove radne snage koja je za 1.752 lica bila brojnija nego 2008. godine, iz budžeta su na ugovorene usluge potrošile čak 43.250.380 maraka.
Mada su u institucijama BiH zaposlena čak 302 radnika više nego što je planirano, za angažovanje radne snage po ugovoru o djelu plaćeno je 5.585.000 maraka, na ugovore o povremenim i privremenim poslovima 2.145.000 maraka.
Pored toga, na stručne usluge plaćeno je 1.481.000 maraka, pravne usluge 2.620.000 maraka, za autorske honorare plaćeno je 376.766 maraka, a za izradu projektne dokumentacije oko 132.000 maraka.
Usluge prevođenja u prošloj godini odnijele su 162.670 maraka, dok su različita stručna obrazovanja, specijalizacije i školovanja zaposlenih u institucijama BiH plaćena iz budžeta 1.671.600 maraka.
Prema izvještaju revizora za prošlu godinu različite ugovorene usluge koje se nisu ni mogle svrstati u određene kategorije, pa su u izvještaju upisane kao “ostale ugovorene usluge”, poreske obveznike u BiH koštale su 11.391.700 maraka.
Tako je u Ministarstvu odbrane BiH, koje je na brojnom stanju imalo 89 radnika više nego što je planiralo, na različite ugovorene i druge poslovne usluge potrošeno 3.694.000 maraka.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH imala je 70 radnika u stalnom odnosu više nego što je planom za prošlu godinu predviđeno, ali je i pored toga na ugovorene i druge poslovne usluge potrošila 4.578.000 maraka.
Granična policija BiH je kraj prošle godine dočekala sa 49 radnika više nego što je odobreno, a na različite ugovorene i druge poslovne usluge potrošila je 910.000 maraka.
Ministarstvo spoljnih poslova je na kraju prošle godine imalo 19 prekobrojnih i primljenih u radni odnos mimo plana, ali je na ugovorene i druge poslovne usluge potrošilo 4.104.000 maraka.
Parlamentarna skupština BiH, koja je kraj prošle godine dočekala sa brojnim stanjem od 200 radnika – 18 više u odnosu na plan, ugovorene i druge posebne usluge platila je 1.696.000 maraka.
Služba za poslove sa strancima imala je 30 radnika više nego što je bilo planirano, ali je za ugovorene i druge usluge u prošloj godini platila gotovo 130.000 maraka.
Kancelarija ombudsmana za ljudska prava BiH na kraju prošle godine imala je 36 zaposlenih, što je za sedam više u odnosu na plan, a za ugovorene i druge usluge plaćeno je 163.453 marke.
Mada je zapošljavan kadar mimo plana, neke državne institucije su i prema izvještaju Savjeta ministara i prema revizorskim izvještajima u efikasnosti posla bile “štedljive” i neefikasne, pa ima i onih koje su od planova rada za prošlu godinu realizovale tek 35 odsto, poput Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, ili Fonda za povratak, koji je realizovao samo 37 odsto planiranog posla.
Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH realizovala je 47 odsto planiranih zadataka.
Pored svega, institucije BiH u prošloj godini su na zakup prostora i opreme utrošile 26.653.608 maraka, što je u recesijskoj godini, kada cijene poslovnih i stambenih prostora padaju, neopravdano i nelogično. U prošloj godini je tako na zakup potrošeno pet odsto više novca u odnosu na prethodnu godinu.
VSTS
Visoki sudski i tužilački savjet kraj prošle godine dočekao je sa 128 radnika, od čega su 82 isplaćena iz budžeta, a 46 radnika čija radna mjesta nisu bila predviđena Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji plaćena su iz donatorskih sredstava u iznosu od 1.596.031 KM. Pored toga, ova institucija je na ugovorene i druge poslove u prošloj godini potrošila 1.440.000 maraka. Glas Srpske
