BEOGRAD, Ako odluka o proglašenju elementarne nepogode zbog nezapamćenih suša bude donesena, Srbiju očekuju brojni troškovi.
Država Srbija će u tom slučaju morati da preuzme niz obaveza prema poljoprivrednicima, kojima je visoka temperatura uništila prinose. Prve procjene pokazuju da će srpski agrar biti u minusu od oko dvije milijarde evra, ali sve muči kako će se pokriti svi ti izdaci, kada je republička kasa Srbije ionako prazna.
Zakon kaže da se u otklanjanju posljedica vanrednih okolnosti, kao što su zemljotres, poplava, suša, požar, klizišta, sniježni nanosi, grad, životinjske i biljne bolesti, ekološka katastrofa i druge elementarne nepogode, koji mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili prouzrokuju štetu većih razmjera, koristi stalna budžetska rezerva. Za 2012. u budžetskoj rezervi bilo je oko 600 miliona dinara. Ta sredstva, međutim, nisu bila dovoljna ni da pokriju troškove ovogodišnjih izbora u Srbiji.
Visoke temperature ovog ljeta donijele su velike muke ratarima, voćarima i povrtarima Srbije. Najveće štete pretrpjeli su kukuruz i krompir, čiji će rod u pojedinim krajevima biti manji od 30 do 50 odsto. I kod svih ostalih kultura na oranicama, ali i u voćnjacima i povrtnjacima štete su velike.
Prema riječima Milana Prostrana, stručnjaka za poljoprivredu Privredne komore Srbije, država Srbija može da pomogne poljoprivrednicima na više načina.
Kod subvencionisanih kredita trebalo bi, smatra Prostran, odložiti vraćanje, država može da otpiše ili odloži i plaćanje poreza, a bilo bi dobro obezbijediti i povoljnije kredite za nabavku stočne hrane, što bi bio spas za stočni fond.
– Srbija bi mogla i da regresira đubrivo i gorivo za sjetvu koja slijedi za neka dva mjeseca – ističe Prostran. – Trebalo bi provjeriti i bilanse u Robnim rezervama Srbije, koje bi mogle da intervenišu i tako ublaže posljedice po cijene osnovnih namirnica. Imamo dva problema – kako da saniramo štetu od suše, ali i da primirimo cijene osnovnih namirnica. Kukuruz je već dostigao cijenu od 30 dinara, a pšenica bi mogla da ide i preko ove cijene.
Kriterijumi
– Posljednjih 40 godina u našoj zemlji zbog poljoprivrede nije proglašena elementarna nepogoda – kaže Prostran.
– Razmišljalo se 2000. godine, kada je proizvodnja kukuruza pala na 2,9 miliona tona, a prinosi su tokom boljih godina išli i do osam miliona tona. U dokumentima nije jasno precizirano šta znači elementarna nepogoda. Nekada je kriterijum za njeno proglašenje, bilo to kada je uništeno 10 odsto društvenog proizvoda. Novosti
