Izmjena Zakona o GMO nije uslov za ulazak Srbije u STO

BEOGRAD, Izmjena Zakona o genetski modifikovanim organizmima (GMO) nije uslov za ulazak Srbije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), ali dok traju pregovori svaka članica te organizacije može da zahtjeva prilagođavanje bilo kog zakona, saopštilo je danas Ministarstvo ekonomije Srbije.
“Promjena tog zakona, nije zahtjev samo Sjedinjenih Američkih Država, već je riječ o sistemskom pitanju koje svaka zemlja u pristupanju mora da riješi prije ulaska u STO i tu svakako nije riječ o blanko dozvoli proizvodnje i prometa GMO”, rečeno je danas u Ministarstvu ekonomije, koje je zaduženo za pregovore o ulasku Srbije u STO.
Kako se ističe, neophodno je da Srbija u okviru EU integracija i procesa pristupanja STO uskladi domaću regulativu u vezi trgovine genetski modifikovanim proizvodima sa zakonodavstvom EU, kao i Sporazumom o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera STO koji primjenjuju sve 153 članice STO.
Na pitanje da li je novi zakon o GMO hrani urađen i ukoliko jeste da li će se izmjena odnositi samo na dozvolu prometa, odnosno uvoza GMO hrane na srpsko tržište ili i na njeno gajenje, u Ministarstvu ekonomije je rečeno da Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno za tu oblast, “sve to ima u vidu pri izradi izmjena postojećeg Zakona o GMO, a o tome se redovno izvještavaju i članice Radne grupe za pristupanje Republike Srbije STO”.
Vlada Srbije do sada nije nagovijestila da će mijenjati postojeći zakon i još uvijek tvrdi da je njena politika očuvanje i afirmacija Srbije kao zemlje u kojoj se proizvodi zdrava hrana.
Prema pisanju beogradskih medija, zakon kojim se zabranjuju proizvodnja i promet GMO u komercijalne svrhe u Srbiji, a koji je na snazi od juna 2009. godine, neće biti uskoro mijenjan, niti je to bilo u planu prethodne administracije, niti će to učiniti sadašnji ministar poljoprivrede Dušan Petrović.
Istovremeno, navodi se i da je novi zakon urađen i da se čeka politički povoljan trenutak za njegovo usvajanje.
Srbija u STO trenutno ima status posmatrača, ali je u martu pozdravljeno intenziviranje njenih napora u prilagođavanju svojih pravnih odredbi pravilima STO, bez preciziranja o čemu se radi.
U Evropskoj uniji (EU) je odobreno 35 genetskih modifikacija pojedinih biljnih vrsta. One se mogu puštati u promet kao genetski modifikovana hrana za ljude i životinje, kao i sirovina za dalju preradu, a radi se pored ostalog o soji, šećernoj repi, pamuku, duvanu, kukuruzu.
Među zemljama koje zabranjuju sve ili pojedine GMO proizvode su Poljska, Austrija, Bugarska, Grčka, Luksemburg, Francuska, Njemačka i Mađarska.
Srbija već nekoliko godina sprovodi uništavanje genetski modifikovanih zasada, a najviše soje.
Prošle godine je Ministarstvo poljoprivrede obavilo 1.100 kontrola parcela ukupne površine 3.000 hektara, kako bi se utvrdilo ima li u Srbiji genetski modifikovane soje.
Na 98 parcela, površine 122 hektara, nađeni su GMO usjevi soje, a podnijeto je 98 prekršajnih i krivičnih prijava.
Među stručnjacima postoje velika neslaganja kada je riječ o posljedicama po zdravlje ljudi genetski modifikovane hrane.
Tehnologija uzgoja biljaka je olakšana, ali se sumnja da takvi organizmi u pojedinim slučajevima mogu biti štetni po ljude. Beta