BANJALUKA, Preko milijardu maraka u BiH svake godine nestane iz javnih preduzeća, institucija i ustanova, a da niko i ne primijeti.
Da bi ovako nešto uspjelo i održavalo se sve ove godine mora da postoje dobro uigrane ekipe sa još boljim taktikama. Pošto je veliki novac u opticaju, ovdašnji korumpirani funkcioneri su smislili mnogobrojne načine da se domognu novca koji im ne pripada.
O mnogim se do sada već pisalo, ipak, jedan od načina koji se godinama koristi u BiH za krađu novca iz institucija i javnih preduzeća ostaje neprimijećen. Tako se u velikom broju institucija i javnih preduzeća i ustanova, u procesu javnih nabavki svakodnevno vrše koruptivne radnje na kojima profitiraju dobavljači i “veze” među ponuđačima nabavke, i to jednostavnim procesom.
- Ponuđač raspiše javnu nabavku.
- Prijave se potencijalni dobavljači.
- Napravi se namjerna greška u proceduri.
- Poništava se postupak javne nabavke
- Ne raspisuje se novi
- Nastavlja se sa nabavkom od dosadašnjeg dobavljača ili se razbije nabavka na više direktnih postupaka, često po mnogo većim cijenama (oba slučaja su protivzakonita)
Da se ovakva praksa ponavlja iz godine u godinu, pokazuju i primjeri do kojih smo došli u 2016. godini. Samo u prva tri mjeseca bilo je pregršt slučajeva u kojima su se poništavali postupci javne nabavke, a da do danas nisu raspisani novi, zbog čega se postavlja logično pitanje, na koji način su se ove institucije i preduzeća snabdijevali potrebnom robom.
Donosimo vam samo neke od primjera poništenih poziva bez ponovnog oglašavanja:
Nabavka cigareta PJ PRIVREDNIK ISTOČNO SARAJEVO 29.1.2016.
Nabavka stočne hrana i premiksa PJ PRIVREDNIK ISTOČNO SARAJEVO 29.1.2016.
Vijačana roba, rezni i brusni alat ZD RUDNICI “KREKA” D.O.O. – TUZLA 28.1.2016.
Nabava usluga fizičke i tehničke zaštite novca i vrijednosti u prijenosu i prijevozu, fizičkog osiguranja objekata, nadzor i alarmno povezivanje PU na dojavni centar zaštitarske agencije za potrebe HP d.o.o. Mostar HRVATSKA POŠTA D.O.O. MOSTAR 27.1.2016.
Nabavka roba – sredstva za održavanje higijene (lična higijena i pomagala za higijenu) JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA UNIVERZITETSKI KLINIČKI CENTAR TUZLA 26.1.2016.
Nabavka sredstava za čišćenje F MUP F BIH – FEDERALNA UPRAVA
POLICIJE 26.1.2016.
Sve ove ustanove i preduzeća su naknadno nabavljali robu, da li putem razbijanja nabavke na manje dijelove ili nastavljanjem uzimanja robe od starog dobavljača. Uglavnom, NEZAKONITO.
Najbolji primjer do kojeg smo došli je onaj iz prošle godine gdje Ministarstvo trgovine FBiH u 2015. godini, za nabavku goriva, kancelarijskog materijala, osiguranje vozila, održavanje računarske opreme i nabavku antivirusnog programa u iznosu od 54.486 KM uopšte nije provelo postupke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a nabavke su vršene po ugovorima zaključenim u prethodnim godinama, koji su istekli.
Ovaj primjer nam na najslikovitiji način pokazuje kako funkcioniše sistem gdje su u “talu” predstavnici ministarstva i stari dobavljač, koji je nastavio da vrši nabavku bez tendera.
Igor Vukajlović iz Udruženja građana Tender navodi da su ovakvi primjeri mnogobrojni u BiH, i da zbog njih gubimo desetine, pa i stotine miliona maraka godišnje.
“Mnogo nabavki se poništava a da se ponovo ne objavljuju obavještenja o nabavci. Dakle, ugovorni organi kada ponište nabavku trebaju objaviti ponovno obavještenje o nabavci robe, jer ne mogu provesti postupak bez javne nabavke.Ipak, kod nas to malo ko poštuje. Proces je takav da se nabavke jednostavno ponište, nekad iz opravdanih nekad iz neopravdanih razloga. Ugovorni organi često namjerno naprave grešku u tenderskim dokumentacijama da bi se one u kasnijim fazama otkrile i da bi došlo do poništenja. Ovo se radi u saradnji sa protažiranim dosadašnjim dobavljačem sa kojim imaju dil, da bi kasnije sa njim dogovorili i produžavali ugovore po starim uslovima. Tako iz revizorskih izvještaja možemo vidjeti da se po cijenama iz 2012. godine nabavljaju robe u 2016. godini”, navodi Vukajlović.
Neka istraživanja koja su započeli u ovom udruženju govore da se samo desetak odsto nabavki koje su poništene ponovo i oglase.
“Sve što ugovorni organi urade, osim da ponovo oglase nabavku nije u skladu sa Zakonom. Ipak, oni tu koriste nekoliko opcija: Produže stari ugovor, provedu te nabavke direktnim sporazumom da ih podijele ili jednostavno tu nabavku utrpaju u neku drugu nabavku. Nijedan od ovih načina nije zakonit. Naročito je to problem što se te nabavke rade po starim cijenama i ne ažuriraju se cijene. Ako znamo npr. koliko je posljednjih godina pala cijena goriva, a ono se nabavlja po onim iz 2012. god. onda vidimo da je tu u pitanju ekstra profit i korupcija”, rekao je Vukajlović.
Prema njegovim riječima, kod nas je sistemska crna korupcija utkana u sam Zakon. Po Zakonu o javnim nabavkama, prekršajne prijave mogu da podnose samo Ured za razmatranje žalbi i Agencija za javne nabavke, što ne donosi nikakve rezultate.
“Ured podnosi prijave samo kad je bila žalba u nekom predmetu, a u masi slučajeva kad se provode netransparentne nabavke, drugi ponuđači to i ne znaju, tako da se ne mogu ni žaliti. A za sve ostale slučajeve nadležna je Agencija kojoj su zakonom definisane obaveze kojima ne može doći do toga da dobije saznanja i podnese prijavu po dužnosti. Oni mogu da rade monitoring, ali zakonom je propisano da je to u svrhu edukacije. Tako da, vi možete staviti ogromne kazne, ali nema mogućnosti da se one izriču. Zakon je nikakav, odnosno usklađen u korist onih koji vrše korupciju”, navodi Vukajlović i dodaje da se kod nas krade više od milijardu maraka godišnje u javnim nabavkama.
“Kod nas je ispod jedne četvrtine javne nabavke javno oglašeno. Zanimljivo je da je u 2010. godini oglašeno 2,5 milijardi maraka sa 756 ugovornih organa, da bi to sad spalo na 1,5 milijardi sa preko 2000 ugovornih organa. To nam najbolje govori kako se radi, a da niko ne reaguje na to. Nema razlike kad neko ukrade 5.000 KM iz banke ili na javnim nabavkama. Pare su ukradene, ali ovdje to prolazi nekažnjeno”, rekao je Vukajlović.
U većini slučajeva, ovakve vrste prevare se vrše radi dobiti favorizovanog dobavljača i nagrade za one osobe koje učestvuju u namještanju tendera iz javnih preduzeća i institucija.
Damir Šabanić iz udruženja Justicija, koja se aktivno bavi istraživanjem javnih nabavki, navodi da je samo u mjesecu januaru bilo preko 150 poništenja postupaka, od čega čak pola nije ponovo objavljeno do danas.
“Iako se ponovno obavještenje o nabavci mora objaviti za najduže dva do tri mjeseca, skoro 80 slučajeva smo otkrili u jednom mjesecu koji to nisu uradili. E sad, oni su odmah tu prekršili Zakon, ali najveći problem se dešava jer je većina njih sprovela neke nabavke, da li preko dogovora ili od dotadašnjih dobavljača, ali niko nije pratio zakonsku regulativu. U tom slučaju bi trebao da reaguje tužilac, i da utvrdi zašto je to urađeno, jer ovako sve to na prvu izgleda nejasno. Zašto bi neko ulazio u protivzakonite radnje ako od njih nema koristi? Naravno, niko ne krši zakon tek tako, pa je i ovdje takav slučaj. Zato je odmah sve i više nego jasno. Svi koji namještaju ovakve pozive u to ulaze radi krađe i malverzacija. To su jednostavno rečeno talovi od kojih dvije strane ostvaruju korist na štetu javnih preduzeća i institucija”, zaključio je Šabanić.
Komentariši