SARAJEVO, BANJALUKA – Naznačajnijim sektorima ekonomije u BiH dominiraju javna preduzeća čija efikasnost iz godine u godinu opada. Strateška javna preduzeća koja koriste prirodne resurse i od kojih bi koristi trebalo da imaju svi građani, godinama u budžet uplaćuju sve manje novca na ime dividendе ili bilježe gubitke.
Pokazala je to uporedna analiza poslovanja javnih preduzeća urađena na osnovu baze podataka koju je izradio Transparency international u BiH (TI BIH) i koja će sutra biti zvanično predstavljena na konferenciji u Banjaluci.
Transparency international izradio je najveću besplatnu bazu podataka o javnim preduzećima u BiH s ciljem povećanja transparentnosti u upravljanju, prevencije korupcije i većeg učešća javnosti u praćenju njihovog rada.
Na posebnom portalu javnosti će po prvi put biti dostupni podaci o poslovanju preko 230 javnih preduzeća koja su u nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH. Dat je sumaran pregled njihove efikasnosti, troškova, broja zaposlenih i uticaja na privredu u cjelini.
Plate rastu, uprkos lošijem poslovanju
Uporedna analiza poslovanja javnih preduzeća pokazuje da je u većini javnih preduzeća evidentan konstantno nizak stepen likvidnosti, dok je u mnogim sektorima povećan koeficijent zaduženosti.
Preduzeća koja posluju sa gubitkom sve više gomilaju dugove i pritišću javne finansije, a najperspektivnija javna preduzeća, uprkos očekivanjima, smanjuju dobit. Uprkos tome broj zaposlenih u javnim preduzećima godinama se povećava kao i potrošnja na plate.
Poslednjih godina primijetan je blagi pad broja zaposlenih, ali i dalje brojna preduzeća raznim programima i kreditnim zaduženjima, traže rješenje za zbrinjavanje viška radnika.
Bez odlučnih reformi, koje se prije svega odnose na broj zaposlenih, javna preduzeća kao najveći poreski dužnici dugoročno mogu predstavljati prijetnju za javne finansije.
Trend blagog smanjenja broja zaposlenih u većini javnih preduzeća prisutan je od 2014. godine, ali stvarno saniranje stanja u brojnim preduzećima, kroz proces restrukturisanja, platiće poreski obveznici.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Komentariši