Jesenja sjetva pri kraju

BANJALUKA , Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, jesenja sjetva u Srpskoj je pri kraju.
 
Procjenjuje se da će u RS strnim žitima i uljanom repicom ukupno biti zasijano oko 45.000 hektara.
Portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Bojan Kecman istakao je da Ministarstvo još nema podatke iz svih opština o zasijanim površinama.
Jesenja sjetva uspješno je završena u Posavini, a ratari su zasijali sve predviđene količine strnih žita. Samo na području šamačke opštine zasijano je oko osam hiljada hektara strnih žita od čega najviše, odnosno 2.135 hektara, pšenicom. Slijede ječam, tritikale i zob.
– Zbog skupog repromaterijala i goriva i zbog zastarjele mehanizacije, agrotehničke mjere pripreme zemljišta nisu u potpunosti privedene kraju – rekao nam je inženjer poljoprivrede u opštini Šamac Jovica Cvijanović.
I cijena mineralnog đubriva ove godine bila je veoma visoka, odnosno 140 maraka za 100 kilograma. Zbog toga su mnogi poljoprivrednici sijali bez dodavanja mineralnog đubriva, nadajući se da će do proljeća đubrivo biti jeftinije i da će naknadno obaviti prihranjivanje.
– Rok za prijavu jesenje sjetve je 1. decembar. Poljoprivrednici koji prijavljuju zasijane površine u jesenjoj sjetvi, prema odluci Vlade RS, dobiće regres za sjetvu od 250 maraka po hektaru – naglasio je Bojan Kecman.
On rekao da je Ministarstvo u ovoj godini isplatilo 18.551.097 maraka za 31.499 zahtjeva za proljećnu sjetvu, na približno 95.000 hektara. Prema planu za ovu godinu predviđeno 47.000.000 maraka podsticajnih sredstava za biljnu i stočarsku proizvodnju.
– Kazna za netačne podatke o zasijanim hektarima je tri godine zabrane korišćenja podsticajnih sredstava. U narednom periodu pojačaćemo kontrolu zasijanih površina – najavio je Kecman.
U toku je kontrola proljećne sjetve, a nakon toga uslijediće kontrola površina zasijanih u jesenjoj sjetvi, kažu u Ministarstvu.
Kukuruz
Kukuruz je, prema Kecmanovim riječima, obran na većini površina.
– Mnogi farmeri su odlučili da zbog, kako oni tvrde, niske otkupne cijene od 30 feninga po kilogramu koju nudi republička Direkcija za robne rezerve, uskladište kukuruz u svojim domaćinstvima. Problem imaju i proizvođači koji nemaju gdje da uskladište kukuruz, pa moraju plaćati ležarinu. Neki su kukuruz ostavili na njivama – rekao je Kecman.
U Posavini je rod kukuruza bio veoma dobar i kretao se u prosjeku od sedam do devet tona po hektaru. Poljoprivrednici Posavine su ove jeseni uglavnom uskladištili ovogodišnje prinose.Glas Srpske