PEKING, I pored bespoštedne utakmice domaćih i svjetskih proizvođača – na kineskom tržištu još nije kasno zaraditi novac. Sami Kinezi odredili su šta donosi siguran novac – ulaganje u tržišta vina, žada, dijamanata, zlata, voća i povrća, nekretnina, alternativne energije, antikviteta, pa organizacija vjenčanja i liječenje tradicionalnom kineskom medicinom.
Deset profitabilnih oblasti, deset načina da se napune džepovi.
Prvi na listi su proizvođači vina. Kinezi i nisu neke vinopije, ali se, s rastom standarda i sve većim brojem stranaca u Kini, otvara i žeđ za dobrom kapljicom. Uostalom, bolja francuska vina iz, recimo, dobre berbe 2007. godine, prodaju se u Kini po cijeni od 500 dolara po boci. Apsurdno je što je u Kini, umjesto broja vinogradara – povećan broj dilera vinom. Oni putuju po Francuskoj, Italiji i Španiji, gdje kupuju vino, i potom ga prodaju na kineskom tržištu po paprenim cijenama. Isplati im se, jer je samo u prošloj godini cijena vina u Kini skočila za 30 odsto.
Proizvodnja i umjetničko oblikovanje žada, čiji su pojedini primjerci krajem prošle godine prodati čak za 1,47 miliona dolara, drugo je na listi profitibilnih zanimanja. Jer, trenutna računica kaže – ako u žad uložite 100.000 juana, ubrzo vas čeka milion.
Ni posao sa dijamantima ne zaostaje. Kupuju se, po ugledu na Zapad, najčešće za vjenčanja. Čak 80 odsto parova nosi burme ukrašene ovim dragim kamenjem. Kažu: vrijede i u slučaju razvoda. Ne čudi, stoga, što je samo prošle godine u Kini prodato dijamanata u vrijednosti tri milijarde dolara. Time se ova zemlja svrstala na drugo mjesto po njihovoj kupovini, odmah iza SAD.
Svi oni koji su se minule godine u Kini bavili proizvodnjom jabuka, ali i crnog luka, pasulja, šećerne repe, pamuka i soje – mogu se, takođe, smatrati rođenim pod srećnom zvjezdom. Poljoprivredna proizvodnja poskupjela je za čak 80 odsto u gotovo svim kineskim gradovima.
Kinezi su “namirisali” da se isplati ulagati i u nekretnine, i u svojoj zemlji ali i u inostranstvu. Samo od marta 2009. do istog mjeseca 2010. godine potrošili su 260 miliona dolara kupujući kuće u Londonu. U Vankuveru slove za strane kupce nekretnina “broj jedan”, a kod kuće njih čak 41 procenat svoj prvi krov nad glavom kupe već u periodu između 26. i 30. godine. Značajan uticaj na tržištu nekretnina ima država, jer daje velike olakšice pri kupovini prva dva stana.
Kinezima, ali i strancima željnim zarade, takođe se preporučuje ulaganje u alternativne vidove energije (posebno solarnu), s obzirom na to da je Kina najveći potrošač energije na svijetu.
Istovremeno, unosna je i organizacija svadbenih svetkovina. Samo u Pekingu radi 1.168 ovakvih kompanija, koje godišnje bilježe rast prihoda u prosjeku od 10 odsto.
Sudeći prema prognozama kineskih ekonomista, i cijena zlata će osjetno da skočiti u ovoj i narednim godinama, pa se na spisku deset najunosnijih poslova, doduše na pretposljednjem mjestu, našao i prijedlog da parajlije ulažu u njegovo tržište. Prije nešto više od godinu dana, Kina je potrošila 462 tone ovog plemenitog metala, da bi na početku 2011. potreba za zlatom bila uvećana za još 150 tona. Time je Kina, poslije Indije, postala drugi najveći potrošač zlata na svijetu.
Najzad, pametno je ulagati i u tradicionalnu kinesku medicinu koja, kako kaže statistika, bilježi sve veći prodor, ali i sve više cijene ljekovitog bilja koje su se, pred kraj prošle godine, udvostručile.
Duboki džepovi
Za one sa baš dubokim džepom, dobit obećava i tržište antikviteta, što potvrđuje da je na nedavnoj aukciji u Hongkongu tri vijeka stara keramička vaza prodata za 32,5 miliona dolara. Nešto ranije, “gazdu” je promijenilo i jedno Pikasovo platno plaćeno 111 miliona dolara, što je najviša cijena ikada postignuta na aukcijskoj prodaji. Novosti
