BEOGRAD, Različita mišljenja kuda bi trebalo da prođe trasa budućeg Koridora 11 od Beograda do Obrenovca. – Ako ide desnom obalom Save treba mnogo kamena i šljunka da se sanira klizište Umka–Duboko.
Da li će se od Beograda do Obrenovca stizati budućim Koridorom 11 s desne ili lijeve obale Save moraće da odluči nezavisna komisija, koju će najvjerovatnije formirati Nacionalni savjet za infrastrukturu. Država se na ovaj korak odlučila zato što, navodno, postoji snažan „kamenolomski lobi” za trasu preko Ostružnice, Umke i Bariča (odnosno preko klizišta). Jer za saniranje klizište Umka–Duboko, prema proračunu našeg izvora iz Vlade Srbije, potrebno je da kamenolomi neprekidno rade dvije godine. Da bi bili sigurni da su odabrali najbolje rješenje, članovi Nacionalnog savjeta su preko „Puteva Srbije” ipak naručili izradu još jedne varijante autoputa od Surčina, Novog Beograda, mosta na Savi do Obrenovca.
U vrijeme kada je trasiran autoput Horgoš – Požega, koji su koncesijom trebalo da grade austrijske firme Alpina i Por, članovi kabineta tadašnjeg ministra Velimira Ilića presjekli su dilemu i odlučili da autoput ide desnom obalom Save. Institut za puteve je, po ministrovom nalogu, prije pet godina sačinio idejni projekat. Izgradnja je, prema tom proračunu, trebalo da košta oko 110 miliona evra. Da bi umirili klizište, projektanti su predvidjeli izgradnju kamene brane posred Save za koju je potrebno oko 1,3 miliona kubika kamena i nešto manje od devet miliona kubika šljunka i pijeska. Koncesionari su, međutim, imali primjedbe na to idejno rješenje, jer su se plašili da im banka neće obezbjediti pare za autoput preko klizišta.
Odmah potom, slučajno ili ne, austrijski Alas holding kupio je četiri kamenoloma, među kojima su i oni na Rudniku i Fruškoj gori. Da li je to učinio zbog izgradnje ove trase Koridora 11, ipak je u domenu spekulacije. Doduše i zainteresovanost francuskog Lafarža za kupovinu Preduzeća za vodne puteve PIM, upravo se vezuje za potencijal kamenoloma Krčedin i Golubac, aktuelnih u vrijeme kada se u zemlji grade stotine kilometara autoputa.
Kako god, Saobraćajni institut CIP do polovine februara trebalo bi da uradi idejni projekat za autoput od Obrenovca lijevom stranom Save, koju preskače mostom i ide ka Surčinu i Novom Beogradu, gdje se uliva u ulice Vojvođansku i Jurija Gagarina. Tako nastaje najkraća veza južne Srbije sa aerodromom, ali i sa budućim mostom Zemun–Borča.
Prema objašnjenju Dragoljuba Jarića, šefa projektnog tima CIP, ova varijanta bila bi za tri kilometra duža i koštala bi oko 107 miliona evra. Na njoj nema objekata za rušenje i bila bi urađena prema svim urbanističkim parametrima. Dok bi na desnoj obali Save, ukoliko tuda bude prolazio autoput, morale da budu uklonjene stotine kuća. Ova varijanta bliska je djelu profesora Građevinskog fakulteta, ali i rukovodstvu Beograda, kako se može čuti.
Milutin Ignjatović, direktor CIP, tvrdi da kroz klizište Duboko ne može da se gradi autoput. Stabilnost, kaže on, mora da bude zagarantovana i uvjerava da se autoputevi nikada ne grade preko klizišta ako to ne mora.
– Umka i Duboko ubrajaju se među najveća klizišta na Balkanu. A postoje i sekundarna klizišta za koja je potreban novac da bi se umirila. Problem je kako nabaviti predviđenu količinu kamena i šta ako ne bude mogao da se doveze rekom. Transport kopnenim putem je daleko skuplji. Pomjeranjem Save na drugu stranu potpuno bi se promijenio tok reni bunara – kaže Ignjatović i upozorava da bi se sav saobraćaj sa ove dionice slio kod Beogradskog sajma.
S druge strane, Dragutin Kalezić, direktor Zavoda za projektovanje trasa u Institutu za puteve, kaže da su prije dvadesetak godina proučili sve varijante povezivanja Beograda sa Obrenovcem i izabrali pomenutu preko Ostružnice i Umke kao najbolju.
– Njen efekat ogleda se u tome što bi klizišta bila sanirana za vijek vijekova. Tako bi opstalo 500 kuća. U suprotnom, morale bi da budu porušene. Netačno je da na klizištu ne može da se gradi autoput jer mu onda u Srbiji, koja ih je prepuna, nigdje ne bi bilo zgodno mjesto – kaže Kalezić i dodaje da bi zaustavljanjem klizišta značajno bili povećani plovidbeni kapaciteti Save.
Bez obzira na mišljenja da kamenolomi ne mogu da proizvedu dovoljno kamena, Kalezić kaže da Institut ima uvjeravanja da domaći kamenolomi mogu da proizvedu potrebnu količinu kamena. U zaključcima Inženjerske akademije, Udruženja građevinskih inženjera i Srpskog društva za puteve (koji podržavaju izgradnju ove varijante autoputa) navodi se da je ona kraća za 9,1 kilometar, da bi se troškovi putovanja smanjili za 30 miliona evra, a troškovi održavanja autoputa bili bi manji za 5,7 miliona evra. Politika
