BEOGRAD, Iz Registra privrednih subjekata u Srbiji izbrisano je u posljednja dva mjeseca 1.770 preduzeća, udruženja, zadruga, nevladinih organizacija… Kada se na ovo doda i lanjski zbir, ukupno je 7.754 privredna subjekta koje je Agencija za privredne registre izbrisala po osnovu sudskih rješenja o automatskom stečaju.
Slika je, nažalost, još sumornija, jer istu sudbinu očekuje još blizu 12.000 firmi, udruženja, zadruga… Naime, prema podacima Narodne banke Srbije, uslove za odlazak u automatski stečaj lani je ispunilo 13.783 pravna lica, pošto su im računi bili u neprekidnoj blokadi tri godine. U prva dva mjeseca 2011, spisku se pridružilo još 5.619 pravnih lica koja su u blokadi dvije godine, što ukupno čini 19.402 firme kojima sljeduje stečaj, a najvjerovatnije i automatsko brisanje iz registra.
– Kako će se okončati njihova sudbina, zavisi prvenstveno od povjerilaca u svakom pojedinačnom slučaju – kaže Gabrijela Petković-Jovanović iz Agencije za privredne registre. – Naime, NBS ove podatke prosljeđuje nadležnim trgovinskim sudovima, u zavisnosti od sjedišta firme. Automatski stečaj može da se izbjegne pokretanjem redovnog stečaja, što treba da učini ili sama firma ili neko od povjerilaca. Agencija za privredne registre briše preduzeća samo po nalogu suda.
Kada NBS dostavi ažuriran spisak nadležnom privrednom sudu, stečajni sudija donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka. Potom počinje da teče rok od 60 dana, u kome je moguće da se uplati predujam, da bi se izbjeglo automatsko brisanje iz Registra APR i umjesto toga pokrenuo redovan stečaj. U tom slučaju, preduzeće može da nastavi da funkcioniše podnošenjem plana reorganizacije.
Oštriji uslovi
Ove godine uslov za automatski stečaj je pooštren i podrazumjeva neprekidnu blokadu računa firme u trajanju od dvije godine. Iduće godine, pak, ova granica se spušta na 12 mjeseci, što znači da sve firme koje su obustavile plaćanja u tom periodu, podlježu zakonskim odredbama o automatskom stečaju. Novosti
