BEOGRAD, Kontrola porijekla novca kojim su se firme kupovale u procesu privatizacije mogle su da budu efikasnije još od 2003. godine, kaže Nemanja Nenadić.
Nenadić, izvršni direktor “Transparentnosto Srbija”, kaže da je još tada Zakon o poreskom postupku i administraciji omogućio unakrsno provjeravanje imovine i prihoda.
Prema njegovim riječima, Poreska uprava je na osnovu tog propisa mogla da vidi da li su podaci o imovini pojedinaca slažu. “Nema sumnje da je kontrola mogla da bude na još nekim mestima i da bi ona verovatno odagnala deo sumnje, da li je istinito da su ljudi koji se pojavljuju kao kupci zaista kupci tih preduzeća”, ocijenio je Nenadić.
On kaže da je teško komentarisati kakvi su rezultati po pitanju sprječavanja pranja novca u Srbiji. “Teško je reći koliko su rezultati dobri ili loši, zato što Uprava za sprečavanje pranja novca vrlo retko izlazi u javnost sa podacima i u koliko slučajeva je utvrdila neke nepravilnosti”, naveo je Nenadić i dodao da “pranje novca jeste samo po sebi kažnjivo, ali je uvek povezano sa nekim drugim, znatno težim, oblicima kriminaliteta”.
Nenadić je naglasio i da borba protiv pranja novca nikada ne može da bude u potpunosti uspješna. “Ta borba je skopčana sa krupnom preprekom da nemaju sve zemlje istu regulativu i postoje države koje imaju manje zahteve u pogledu javnosti vlasništva nad firmama ili u pogledu dostupnosti podataka, bankarskim računima…”, objašnjava on.
Saradnja institucija na tom poslu neminovna je, ali na pitanje zašto dolazi do ‘kratkog spoja’ izmedju državnih institucija i prebacivanja odgovornosti sa jednu na drugu u vezi obavljanja posla kontrole tokova novca – teško je odgovoriti, tvrdi Nenadić.
“Može da bude volja da se prikrije nekakav nerad ili neko postupanje koje nije u skladu sa zakonom a može da bude i neki dublji razlog. U Srbiji koja je poznata po tome da ima mnoge probleme i da se često sumnjiče učesnici u političkom životu za neke neprimerene veze sa ljudima iz poslovnog sveta ili čak sa ljudima iz kriminalnog podzemlja, javljaju se takve sumnje”, podsjetio je on.
Svakako da bi otklanjanju takvih sumnji doprinijelo i to ako bi se finansiranje političkih stranaka učinilo transparentnijim i ukoliko bi njihovi finansijski izvještaji bili podvrgnuti kontroli od strane Agencije za borbu protiv korupcije i Državne revizorske institucije, smatra Nenadić.
“Sve dok se takva kontrola ne sprovede, partije će biti sumnjičene za sve i svašta i za ono što nisu krive i za ono što jesu i verovatno je u njihovom najboljem interesu da se takve sumnje otklone”, zaključio je on.
Nenadić se osvrnuo na privatizaciju, istakavši da zabrana prodaje društvenih firmi licima koja su osuđivana za krivična dijela, nije dala očekivane rezultate, jer se na kupovinama pojavljuju lica koja nisu krivično gonjena. Tanjug