Kriza hrane u svijetu će se nastaviti

KANBERA, Na vidiku nema kraja manjku hrane u svijetu, a faktori kao što su klimatske promjene i nedovoljne raspoložive količine energenata i vode, intenziviraće ono što za sada ima formu “tihe gladi”, tvrdi visoka zvaničnica Svjetske banke.
 Ketrin Sijera, potpredsjednica Svjetske banke, kaže da će možda biti manjeg opadanja cijena hrane, ali će u doglednoj budućnosti one ipak da se održe na visokim vrijednostima, prenosi juče Rojters.
 “Ono što sada vidimo je neka vrsta tihe gladi – ljude koji su zaista morali znatno da smanje potrošnju hrane, 100 miliona njih koji su ponovo zapali u bjedu u Africi”, izjavila je Sijera na skupu o poljoprivredi i klimatskim promjenama koji se ovih dana održava u Australiji.
 Mnoge zemlje su pripravne za građanske nemire, pošto su dosad pobune, čiji je uzrok skupa hrana, već registrovane u 37 država, upozorava Sijera.
 U posljednjih godinu dana cijene pirinča na svjetskom tržištu povećane su sa 400 na 1.000 dolara za tonu, da bi tek u posljednje vrijeme nešto opale – na tržištu u Tajlandu ključna vrsta domaće riže juče kotira po 720 dolara za tonu.
 Proizvođači ove žitarice kao što su Kambodža, Vijetnam, Indija i Kina smanjuju izvoz riže da bi ga sačuvale za svoje stanovništvo i spriječile prevelik rast cijena na domaćem tržištu.
 Tokom dvanaest mjeseci zaključno sa januarom 2008, globalne cijene hrane povećane su za 35 odsto, a otad se njihov rast ubrzao pa su za nekoliko mjeseci povećane za još 65 odsto.
 Pšenica je marta ove godine dostigla rekordnu vrednost od 454 dolara za tonu, što je preko dva puta više nego sredinom 2007. godine.
 Sijera ovakav razvoj situacije djelimično pripisuje i činjenici da vlade mnogih država nisu dovoljno ulagale u poljoprivredna istraživanja i podsticale gajenje novih usjeva koji bi mogli da podmire potrebe za hranom.
 Do sredine ovog vjeka svijetska populacija približiće se cifri od devet milijardi, a tadašnje potrebe za hranom će, kako se predviđa, biti za 110 odsto iznad današnjih. Pri tome će globalno zagrevanje smanjiti raspoložive količine vode za potrebe poljoprivredne proizvodnje.
 Sijera se zalaže za forsiranje robusnijih usjeva, otpornijih na jaru, sušu i povećan salinitet zemljišta i vode, kao i za veće korišćenje korenastog i lukovičastog povrća i mahunarki, od kojih gajenje mnogih ne iziskuje primjenu industrijskih đubriva.
 Potpredsjednica Svjetske banke ističe da prehrambeni potencijal tropskog voća ni medicinskog bilja nije dovoljno istražen.
 Sijera podvlači da su mnoge  genetski modifikovane (GM) sorte poljoprivrednih usjeva pokazale da mogu da ublaže nestašicu hrane u svijetu.
 I australijski ministar poljoprivrede Toni Berk je na pomenutom skupu izjavio da će GM usjevi biti i te kako potrebni da bi se izašlo na kraj s manjkom hrane u svijetu.
 Australijski ministar takođe smatra da se bum biogoriva ne može okriviti  za sadašnji manjak hrane u svijetu.
 “Ne mislim da bi trebalo da okrećemo leđa bilo kojoj oblasti nauke. Bilo bi pogrešno da bilo ko pomisli da bi nas promjena politike prema biogorivima spasila izazova s kojima se suočavamo zbog  globalnog manjka hrane”, tvrdi Berk.