BERLIN, Njemačka će privreda iduće godine zateći u najtežoj krizi od kraja Drugog svjetskog rata. Kriza njemačke privrede će se loše, ali ne i pogubno odraziti na stanje privrede u JI Evropi. Problem je dvojak, pojašnjava Christian Dreger: “Prvi je zahlađenje konjunkture u industrijskim zemljama, a drugi je trend smanjenja dotoka izravnih ulaganja.” Suzdržanost njemačkih i drugih stranih investitora će na zapadnom Balkanu djelovati poput razvojne kočnice, ističe šef Odsjeka za makroekonomiju Instituta za privredna istraživanja u Berlinu: “Privreda će u zemljama regije i dalje rasti, ali ne tako brzo kao proteklih godina. Proces sustizanja Zapada će se usporiti.”
U zadnje vrijeme su privrede u regiji rasle prosječnim stopama i do osam, a u nekim granama privrede poput građevinarstva čak i do 20 odsto. Usporenje rasta ekonomije u budućnosti za sobom povlači restrikcije u zapošljavanju, možda i otpuštanja radnika, ali ne u velikom stilu, uvjeren je Tobias Baumann, referent za JI Evropu Njemačke industrijske i zanatske komore u Berlinu: “Zamislivo je da će uslijediti otkazi. Ali dok jedni kažu kako nam predstoji apsolutna katastrofa, drugi tvrde da stanje nije tako loše. Tek jedno je jasno: negativnih odraza krize će biti, ali treba biti oprezan i situaciju previše ne dramatizovati.”
Za razliku od automobilske industrije i mašinstva, turizam kao ponegdje i najvažnija grana regionalne privrede mogao bi ostati pošteđen krize, smatra Dreger. “Padom stope inflacije uslijed pojeftinjenja goriva i drugih proizvoda raste kupovna moć evropskog stanovništva. Ona dovodi do blagog povećanja privatne potrošnje u koju spadaju i turistička putovanja.” To će i drugim branšama pomoći da opet stanu na noge. Brzina oporavka ovisiće, uz ostalo, o reformama. Baumann preporučuje: “Važno je da vlade urade domaće zadaće: da javne nabavke učine transparentnim, da pošteno provode tendere, da ograniče korupciju te da ubrzaju upravni postupak.” Deutsche Welle
