BEOGRAD, Dužnička kriza Amerike i pojedinih zemalja Evropske unije još ne pogađa srpske privrednike. Niko, međutim, dileme nema da će “talas” svakako zapljusnuti i srpsku privredu. I to zato što Srbija godinama ne izlazi iz sopstvene krize, a svako pomjeranje na međunarodnom tržištu samo podgrijeva postojeće probleme.
Vlada je već počela da razmišlja o mjerama koje bi trebalo da ublaže njene negativne efekte. U središtu pažnje biće izvoznici. Novca za nove subvencije nema, pa je ideja da se bankama odobri smanjenje obavezne rezerve, a one bi taj novac plasirale preduzećima čija je roba prisutna na stranim tržištima. I privreda ovu ideju pozdravlja, ali pod uslovom da kamate budu niže nego sada.
Od pomoći su dugoročni krediti za likvidnost i pripremu za izvoz sa niskom kamatom i grejs periodom od godinu – dvije – smatra Dragoljub Vukadinović, predsjednik uprave “Metalca” iz Gornjeg Milanovca. – Uvijek su potrebne niske kamate, jer ne možete da izvozite proizvod na tržište na kome su kamate tri puta niže nego ovdje. Bilo bi dobro da ti krediti budu u dinarima. Suviše je rano da bi mi već osjetili neke promjene zbog krize. Tek ćemo vidjeti kako će se kretati kamate i kako će se kretati kriza. Srpska privreda je, bez obzira na ova dešavanja, u krizi, a ova sadašnja može još dodatno psihološki da djeluje na ljude.
Ipak, bankari sumnjaju da će Narodna banka Srbije dozvoliti smanjenje obavezne rezerve, pa makar i za finansiranje izvoznika. Kako kažu, ovakve “ideje” su i ranije postojale, ali nikada nisu zaživjele u praksi.
– Kada bi nam NBS odobrila manje rezerve bilo bi prostora za smanjenje kamatnih stopa za finansiranje izvoza – kažu naši sagovornici iz bankarskih krugova. – Trenutno se, u prosjeku, kamatne stope za kreditiranje preduzeća kreću od šest do 10 odsto. Pri tome je veća cijena za manje firme, koje imaju i manji promet. Što se dinarskih kredita tiče, ne vidimo svrhu da preduzeće uzima kredit u dinarima za finansiranje izvoza.
U slučaju da ova mjera ipak zaživi, privrednici ne mogu da se nadaju da će dobiti zajmove na duži rok otplate od uobičajenih.
– Na rok od deset godina možemo da kreditiramo izgradnju fabrike, ali ne i prodaju robe u inostranstvu, koja se naplati gotovo odmah – kategorični su bankari.
Privrednici smatraju da sadašnje cijene po kojoj im banke nude kredite, ne mogu da izdrže ni jake privrede.
– Sadašnje kamate na kratkoročne kredite su od 1,7 do 2,2 odsto mjesečno, što je od 26 do 30 odsto na godišnjem nivou – kaže Slađan Disić, izvršni direktor “Simpa”. – Previsoke su i interesne stope na dugoročne zajmove, koje se kreću od devet do 13 odsto. Izvoznim preduzećima potrebna je veća podrška u vidu pronalaženja mjera za njihovo dugoročno finansiranje, jer naše firme sada ne mogu da budu konkurentne.
Po njegovom mišljenju, nov sporazum sa MMF može biti koristan pod uslovom da utiče na očuvanje stabilnosti kursa dinara, jer, kurs mora da bude predvidiv. S druge strane, Nikola Pavičić, počasni predsjednik kompanije “Tarket” novi aranžman sa MMF smatra diskutabilnim.
– Dalje finansiranje prekomjerne zajedničke potrošnje iz zaduživanja je put u katastrofu – smatra Pavičić. – Dužnička kriza u svijetu će imati negativne posljedice i na Srbiju. Imamo krizu dugova, nelikvidnost i to prijeti da uništi i onaj dio srpske privrede koji je još na nogama. Moramo da rješavamo svoje probleme, ovo nam je opomena da moramo doći do programa sređivanja industrije i poljoprivrede.
Investicije
Očuvanje priliva stranih investicija biće jedan od glavnih zadataka Vlade. Budžet, koji se sporije puni ovih mjeseci, međutim, možda neće moći da izdrži dosadašnje iznose subvencija za svako novoovtvoreno radno mjesto, koje idu do 10.000 evra. Još se ne zna da li će se i kada one mijenjati.
Konkurs za inevstitore, koji raspisuje SIEPA, otvoren je do 9. septembra i još se ne pominju eventualne izmjene kriterijuma. Odobrena sredstva, međutim, dodjeljivaće se tek narednih godina, kada kompanije ispune sve uslove. U budžetu su obezbjeđene i sada se isplaćuju subvencije odobrene kroz konkurse ranijih godina.
Pad tražnje
Naša preduzeća, kako ocjenjuje Privredna komora Srbije, osjetiće prije svega pad tražnje u Italiji i Njemačkoj, a to su glavna odredišta našeg izvoza. Tražnja će se promijeniti i u CEFTA regionu. Drugi problem je očekivani pad stranih ulaganja koja su vodeći pokretač novih investicija u Srbiji.
– Prvi korak treba da bude sprovođenje već mjesecima definisanih mjera za unapređenje konkurentnosti srpske privrede zajedno sa donošenjem sistemskog okvira za rješavanje problema nelikvidnosti privrede izazvanog dugovanjem države i javnog sektora privatnom – smatra savjetnica predsjednika PKS Radmila Milivojević.
Guverner NBS:
Minus pod kontrolom
Kriza javnog duga, koja se događa u pojedinim zemljama, Srbiju stavlja pred dva glavna izazova – potencijalni rast riziko premije zemlje i pritisak na slabljenje domaće valute, kao i potencijalno manji izvoz na tržišta zemalja koja imaju probleme, rekao je u četvrtak Dejan Šoškić, guverner Narodne banke Srbije. – Srbija neće biti zemlja koja će izbjeći talas uticaja eventualne nove svjetske krize. Ako do njega dođe u drugim zemljama, doći će i kod nas, to je nesporno, ali je važno imati u vidu da su efekti tog uticaja uglavnom predvidivi, da možemo procjeniti šta je to što se može desiti, tako da na vrijeme imamo i odgovarajuće mjere.
U kojoj mjeri i koliko će porasti riziko premija prema našoj zemlji, smatra Šoškić, zavisiće i od toga koliko smo sposobni da solidno vodimo javne finansije i javnu potrošnju održavamo u zacrtanim okvirima.
– Našu izvoznu orijentaciju i privredni rast koji baziramo na njoj trebalo bi tretirati nešto konzervativnije, a javnu potrošnju držati pod vrlo strogom kontrolom dok se ova situacija u potpunosti ne sagleda – rekao je guverner. – Vrlo je važno da Srbija ima u vidu da je u narednom periodu potrebna pojačana obazrivost po pitanju javne potrošnje jer je potrebno da se mi prikažemo kao zemlja koja vrlo odgovorno vodi javne finansije. To znači da ne prelazimo deficite koje smo zacrtali, kao i nivo javnog duga prema bruto domaćem proizvodu koji je zakonom definisan na 45 odsto, i da pokažemo da smo u stanju da odgovorimo zahtjevima koji se pred nas postavljaju u kontekstu naših pregovora sa MMF-om, oko eventualno novog aranžmana. Novosti
