Krompir nema ko da plati

BEOGRAD, Krompir je u posljednjih nekoliko mjeseci, od hrane pristupačne svim slojevima društva, sa cijenom koja je na pijacama dostigla i 120 dinara po kilogramu, postao gotovo ekskluzivna namirnica.Na to je, kako kažu stručnjaci, uticalo i to što je, za proizvodnju, skladištenje i pakovanje, odnosno, za put ovog našeg najpopularnijeg povrća, „od njive do trpeze“, neophodno ulaganje od oko 5.000 evra po hektaru.
Uz to, skoku cijene krompira su, kako kažu stručnjaci, dodatno doprinijeli i smanjeni prinosi u zapadnoj Evropi. U Rusiji, zbog suše je ugrožena prehrambena sigurnost stanovništva a u Poljskoj, koja je tradicionalni snabdijevač Rusije krompirom, rod je drastično podbacio, pa je dobar dio naše proizvodnje ovog povrća, koja je lani smanjena za 11.000 tona, završio upravo u Rusiji. Sve to, dovelo je do deficita na tržištu krompira u Srbiji.
– Istina je da se u samu proizvodnju krompira na njivi ulaže jako mnogo, gotovo tri hiljade evra po hektaru, ali je i istina da smo u prethodnih nekoliko godina teško opstajali, pošto je cijena krompira bila niža od 10 dinara, a proizvodnja nas je koštala 14 dinara po kilogramu – priča Miroslav Bogdanović iz Trbušana kod Čačka, višestruki rekorder u proizvodnji krompira, koji ove godine planira da zasadi 17 hektara ovog povrća. – Mnogi će, zbog atraktivne cijene, ove godine da zasade krompir, ali, siguran sam da im se neće isplatiti, jer ovako visoka cijena neće dugo opstati.
Dr Žarko Ilin, sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta objašnjava da su troškovi proizvodnje krompira, u odnosu na prošlu godinu, značajno porasli.
– Više su cijene energije, odnosno, dizela, struje za kratkoročno i dugoročno čuvanje – nabraja Ilin.
– Kilogram sjemenskog krompira košta 90 evrocenti, a da bi se zasadio jedan hektar krompira neophodno je od 2.500 do 3.000 kg sjemena. Samo sadni materijal za jedan hektar košta od 2.500 do 3.000 evra.
Ilin napominje kako se u cijenu proizvodnje moraju uračunati i redovne mjere njege i zaštite od bolesti i korova, kao i vađenja.
– Na putu do prodavnice, tu su i troškovi kratkoročnog i dugoročnog čuvanja, pranja, pakovanja i distribucije i ti troškovi su još najmanje 2.500 evra – kaže Ilin. – Tako dolazimo do računice da hektar krompira košta između 4.500 i 5.000 evra.
Površine
Krompir je, kako preciziraju stručnjaci, u Srbiji lani gajen na oko 50.000 hektara. Na toj površini, rodilo je između 750.000 i 800.000 tona krompira, odnosno, oko 15 tona po hektaru. Kako se procjenjuje, ove godine, zbog atraktivne cijene, ove površine mogle bi da budu i veće, tako da bi krompir mogao da zauzme od 65.000 pa čak do 100.000 hektara. Novosti