BEOGRAD, Slike iz srpskih supermarketa sve više podsjećaju na one iz vremena zapamćenog po hiperinflaciji. Nema, naime, dana kada u prodavnice ne pristigne poduga lista novih i novih poskupljenja osnovnih prehrambenih artikala.
Posljednje u predugom nizu robe koja je poskupjela je brašno. Ono je u četvrtak, opet, dobilo novu cijenu, a koja je od pet do 20 odsto viša nego ranije. Isto važi i za tjestenine, hljeb kod većine pekara, kao i mlijeko, jaja, šećer, mliječne prerađevine, slatkiše, sokove, južno voće, vodu, kafu, začine…..
Povećanje akciza i drugih nameta privredi, osjetno je podiglo cijene i cigareta, goriva, kao i komunalnih usluga. Za nešto više od mjesec dana gorivo je poskupjelo od tri do 12 odsto, što se već odrazilo i na cijene transporta, javnog prevoza, iznošenje smeća i druge komunalne usluge. Samo u Beogradu, gradski prevoz je, tako, poskupio za petinu.
Spisak poskupljenja se tu, nažalost, ne završava. Pored najavljenih poskupljenja energenata, prije svih električne energije za 10 odsto, na spisku „težih“ cjenovnika je i ugalj koji od 1. marta ima 20 odsto višu cijenu.
Dok stižu najave o novim poskupljenjima, iz Vlade poručuju da su njene mogućnosti da obuzda cijene hljeba, mlijeka i drugih osnovnih životnih namirnica, veoma ograničene. Potvrda toga su podaci da su posljednjih godina cijene hrane nezadrživo rasle, dok su plate gubile na vrijednosti.
Ako se uporede računi od prije četiri godine, jasno je da je standard građana izrazito opao. Računi iz 2007, naime, pokazuju da je litar jogurta, u prosjeku, tada koštao 62, pola litra mlijeka 31, vekna hljeba 28, a 10 komada jaja 60 dinara.
Za prosječnu platu 2007. moglo je da se kupi 435 litara jogurta, a danas gotovo sto litara manje. Tada je prosječna plata bila oko 27.000, a sada 34.142 dinara. Ista plata je gubila na vrijednosti, jer je oslabio dinar. Evro sada dostiže vrijednost od oko 103 dinara, dok je u maju 2007. bio 80,55 dinara. Dok je dinar slabio, rasla je cijena struje i benzina.
– Danas je u Srbiji hrana jeftina za bogate, a sve više nedostupna za milionsku armiju siromašnih – ističe Zdravko Šajatović, pomoćnik direktora novosadske „Žitovojvodine“. – Zato za najsiromašnije građane treba uvesti socijalnu kartu, recimo za hljeb, ali i druge proizvode, kao što to čine pojedine zemlje, i mogli bi upola jeftinije da nabavljaju osnovne namirnice.
Predsjednik Pokreta potrošača Petar Bogosavljević kaže da je nesrazmjera između rasta cijena i zarada stanovništva dovela potrošače u izuzetno nepovoljnu situaciju.
– Nove više cijene su ozbiljan problem, a Vlada očito nije sagledala ukupne negativne posljedice, koje će imati u narednom periodu, a više je nego sigurno da se projektovane stope inflacije neće održati – smatra Bogosavljević.
Pozajmica
Do sada je ugovorena pozajmica od oko 50.000 tona pšenice iz Robnih rezervi, kaže Zoran Pralica, predsjednik Unije privatnih pekara Srbije. To znači da pekari, koji budu preuzeli tu pšenicu, neće smjeti da prodaju veknu bijelog hljeba skuplje od 44 dinara.
Robne rezerve
Pozajmicu 19.250 tona mazuta iz Robnih rezervi za 33 toplane odobrila je Vlada Srbije na sjednici u četvrtak. Daljinski sistemi grijanja moraće da preuzmu energent do 1. aprila, a da pozajmljeni mazut vrate do 1. juna. Vlada je dozvolila i da Robne rezerve razmjene sjemenski kukuruz za merkantilni, roda 2010. i 2011. godine, sa registrovanim skladištarima, zadrugama i poljoprivrednicima. Novosti
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Vivat Academia, vivat profesores. Kako je pametan ovaj Stanić. To i djeca znaju, vide,a i osjete.