BEOGRAD, Za manje od dva mjeseca berači će zakoračiti u malinjake u Arilju, Užicu, Ivanjici, Požegi. Spekuliše se uveliko o niskoj otkupnoj cijeni, a tek treba da se vidi da li je blagi mraz prethodnih dana smanjio prinose „crvenog zlata“. Proizvođače, međutim, muči još jedna briga: da li će pravilnik o otkupu stvoriti monopol na domaćem tržištu i dodatno oboriti vrijednost, najtraženijeg srpskog voća?
– Novi pravilnik o otkupu je potreban svima, razumijemo potrebu države da uredi tržište. Međutim, država je dozvolila da armija ljudi ostane bez posla u fabrikama, oni sada gaje malinu da im porodice ne završe u potpunoj bijedi.. Zato Ministarstvo poljoprivrede ne smije dozvoliti da nova pravila prilikom otkupa dovedu do stvaranja monopola koji će obarati cijenu maline – kaže Dragan Bogdanović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća „Vilamet“.
Novi pravilnik, između ostalog, predviđa da za razliku od dosadašnje prakse, otkupljivači moraju biti registrovani baš za ovu djelatnost. Otkupno mjesto mora biti posebno obilježeno, sa PIB – om preduzeća, cijenom sa PDV-om, rokom i načinom plaćanja… Neregistrovani otkupljivači, nakupci koji su prethodnih godina znali da podignu otkupnu cijenu, suočiće se sa visokim kaznama, od 500.000 do dva miliona dinara za preduzeća, od 50.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.
Nema monopola
Evica Mihaljević iz Asocijacije „Plodovi Srbije“, smatra da razloga za strahovanje nema.
– Otkup voća bio je jedina neregulisana oblast, a novi pravilnik je važan, naročito za izvoz svježe robe. Omogućiće da imamo potpunu sledljivost robe, od njive do trpeze, to je važno jer ćemo imati kontrole od stranih kupaca. Da je ova oblast ostala neuređena, došli bi smo u opasnost da ugrozimo kompletan malinarski lanac, uključujući i proizvodnju – tvrdi Evica Mihaljević – Opasnosti od stvaranja monopola nema. Tržište se neće zatvoriti, slobodna trgovina je i dalje zagarantovana, pa će neko sa juga Srbije, ako ima interesa, moći da otkupljuje na zapadu naše države.
Tradicionalno svinjarskim krajem – Mačvom već godinama haraju različiti otkupljivači poljoprivrednih proizvoda, koji su ovdašnje seljake oštetili za milionske iznose. Plaćaju tovljenike „na vagi“, ali samo dok ne steknu povjerenje stočara. Vrlo brzo, oni pređu „na poček“ i seljaci ih više i ne vide.
Ovo za „Novosti“ priča Petar Lončar, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu, ističući da su i lokalna samouprava i sva udruženja proizvođača insistirali na uvođenju Pravilnika, kako bi stanovništvo konačno bilo zaštićeno od prevaranata. Propisma će biti onemogućen rad i nakupaca sa teritorije BiH, koji i te kako nepovoljno utiču, prvenstveno na cijenu žive stoke.
Spas od prevara
– Običaj je da otkupljivač seljaku plati polovinu, a za ostatak novca niko ne može da ga uhvati. Što je najgore, i sudovi su nemoćni, jer se ispostavi da i pored postupka izvedenog na čistac, otkupljivač nema imovine, pa ne postoji mogućnost da se dug namiri. Pojedinim otkupljivačima, opet, ostanu dužni klaničari, ali seljak, takođe, trpi štetu – kaže Lončar.
Stočar iz sela Drenovac kod Šapca Goran Mostić, koji godišnje preda najmanje 30 bikova i 300 svinja, kaže da će Pravilnik biti koristan, ali ukoliko bude donijet prema sugestijama ugroženih proizvođača. Ne očekuje monopoliste, koji bi diktirali cijenu i smatra da bi u praksi svi otkupljivači trebalo da se ponašaju po ugledu na mlekare.
– Trebalo bi da svaki poljoprivrednik, odmah na licu mjesta, dobije potvrdu za predatu robu. A u otkupu svinja i goveda hara bukvalno najveća mafija. Finansijske institucije nemaju baš nikakvu kontrolu nad tokovima novca, tako da će od najavljenog Pravilnika seljak samo moći da ima korist. Nikako štetu – siguran je Mostić.
Teška godina
Sa novim pravilnikom ili bez njega, u Arilju, „carstvu maline“, sve sluti na tešku i neizvjesnu godinu. Uveliko se govori o niskoj otkupnoj cijeni, bez obzira na činjenicu što je tokom prethodnih godinu dana preko granice otišlo skoro 80.000 tona maline vrijedne 252 miliona dolara. Podsjetimo, prošle godine je otkupna cijena varirala od 126 dinara za kilogram na početku, do 156 dinara pri kraju berbe.
Bez promjene
– To što će mlijeko moći da otkupljuju samo oni koji su za to registrovani, suštinski neće uticati na položaj samih prozvođača, kaže Sanja Bugarski, vlasnik farme mliječnih krava „Star“ u Kuli, jedne od najvećih u Vojvodini.
– Većina onih kojima prodajemo mlijeko je i do sada bila registrovana i ne vidimo šta bismo mogli da dobijemo – kaže sagovornica „Novosti“ čija farma godišnje, uglavnom „Subotičkoj mljekari“, isporučuje oko 430.000 litara mlijeka. Novosti
