BEOGRAD, Vlada Srbije je, prosljeđivanjem Zakona o budžetu za narednu godinu i izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju Skupštini, ispunila zahtjeve koji su bili postavljeni kako bi se odobrila šesta revizija aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom – kaže, za “Novosti”, Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik ove institucije za Srbiju. – Ostaje još da sačekamo odluku Izvršnog odbora Fonda o tome.
Čini se da je najveći problem inflacija, s obzirom na to da je i guverner NBS najavio da bi ona mogla narednih mjeseci da raste i do 14 odsto. Mislite li da će to ugroziti plan za narednu godinu koji predviđa maksimalnih šest odsto?
LISOVOLIK: Koliko znam, guverner NBS je ukazao da nivo inflacije može biti između deset i 14 odsto, tako da će rast cijena vjerovatno biti ispod 14 odsto. Ali, i stopa od deset odsto je previsoka. Više stope inflacije početkom naredne godine neće biti samo rezultat poskupljenja, već i činjenice da je rast cijena na početku ove godine bio mnogo niži. S obzirom na najave bolje žetve, vjerujem da je izvodljivo da inflacija bude smanjena u okvire ciljanog raspona u drugoj polovini 2011. godine, kao posljedica značajno nižih cijena poljoprivrednih proizvoda.
Bilo je najava da bi Vlada mogla donijeti određene mjere za sprječavanje drastičnijeg rasta cijena hrane u budućnosti. Mislite li da su takve mjere moguće?
LISOVOLIK : Svakako da bi stabilizacija tržišta hrane trebalo da bude važan cilj Srbije. Iako u Fondu nemamo posebna iskustva s prehrambenim sektorom, slažemo se sa ocjenama stručnjaka iz te oblasti i mjerama koje oni predlažu. Na primjer, međunarodna trgovina hranom treba da bude dodatno olakšana. Trebalo bi omogućiti brži uvoz u vrijeme nestašica na domaćem tržištu, ali i aktiviranje izvoznih kanala u vrijeme prekomjerne ponude. U ovome može da pomogne i adekvatna politika Vlade – kroz upravljanje robnim rezervama i investiranjem u poljoprivrednu infrastrukturu, uključujući i navodnjavanje. Na kraju, bilo bi važno i da se spriječi monopolsko ponašanje, kroz efikasniju primenu politike konkurencije.
Mnogo se govori o tome da država neodobravanjem viših cijena električne energije i gasa spriječava ove firme da posluju po ekonomskim principima. Koliko ćete insistirati da Srbija, u okviru ovog sporazuma, započne ozbiljno reformisanje ovih sistema, i da li i Fond ima stav da se cijena struje i gasa mora odmah povećati?
LISOVOLIK: Dotakli ste se jednog vrlo važnog ali i kompleksnog pitanja. Samo povećanje cijena, u ovim slučajevima, suviše je jednostavan korak, koji može da poveća neefikasnost energetskih preduzeća. To može da dovede do podizanja cijena i iznad onoga što je neophodno. Mi se zalažemo za dvostruki princip rješavanja njihove neefikasnosti. S jedne strane, ove kompanije bi trebale da budu restrukturirane s ciljem smanjenja troškova. S druge strane, ako u budućnosti postane jasno da ovo restrukturiranje ne rješava problem gubitaka ovih kompanija, tek tada će povećanje cijena postati neophodno. Novosti
