SARAJEVO, BANJALUKA, Milioni maraka godišnje budu dodijeljeni na ime pojedinih mjera podrške poljoprivredi, od uzgoja magaraca do nabavki narodnih nošnji, dok bitnija poljoprivredna proizvodnja ostaje zanemarena, tvrde u udruženjima poljoprivrednika.
Sead Jeleč iz Udruženja poljoprivrednika BiH naveo je primjer da je u posljednje tri godine čovjeku iz Širokog Brijega dodjeljeno oko 210.000 maraka zato što uzgaja nekoliko magaraca, buša (vrsta krave) i hercegovačkih ovaca i to kao mjera podrške zaštiti ugroženih vrsta domaćih životinja. Prema njegovim riječima, u okviru mjera za ruralni razvoj za koji je prošle godine u FBiH izdvojeno 4,5 miliona maraka podstiču se i druge manje bitne stvari, kao što su izgradnja mostova, puteva i druge infrastrukture, očuvanje tradicionalnih zanata, zaštita ugroženih vrsta domaćih životinja i drugo.
“Još neki od apsurda jesu popravke crkava, ograde oko groblja, nabavka narodnih nošnji i muzičkih instrumenata za folklorna društva, što sigurno nema nikakve veze za poljoprivredom, umjesto da što više ulažu direktno u poljoprivrednu proizvodnju”, naveo je Jeleč.
Prema njegovim riječima, prioritet vlasti u raspodjeli sredstava za podsticaje bi trebalo da bude proizvodnja žita, prvenstveno pšenice i kukuruza, posebno uzimajući u obzir činjenicu da nam zbog velikih poskupljenja prijeti nestašica hljebnog žita.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Farmer” iz Bijeljine, kazao je da nije logično da iz sredstava namijenjenih poljoprivredi grade sportska igrališta, domove kulture i uličnu rasvjetu kao što je to, kako tvrdi, u Srpskoj običaj.
“Pitam se kakve to ima veze sa poboljšanjem poljoprivredne proizvodnje, a na primjer, za sjetvu su nam smanjeni podsticaji, zbog čega će biti zasijane minimalne površine pod pšenicom i kukuruzom”, istakao je Nikolić.
Iz Udruženja za zaštitu i očuvanje autohtonih vrsta domaćih životinja iz Širokog Brijega je saopšteno da pomenuta sredstva nisu dobili samo za uzgoj životinja, već i za izgradnju centra za očuvanje genoma, koji bi trebalo da bude osnovan u Mostaru.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je saopšteno da razvoj seoskih područja osim razvoja poljoprivrede, podrazumijeva i poboljšanje uslova života kao i usluga koje će omogućiti kvalitetniji život na selu.
Maja Vlaho, portparol Ministarstva poljoprivrede i šumarstva FBiH, kazala je da je prošle godine najviše sredstava iz podsticaja, oko 70 odsto, bilo usmjereno u proizvodnju, a ostatak za investicijska ulaganja, stručne projekte, te za ruralni razvoj.
“U okviru ruralnog razvoja jedan dio sredstava usmjeren je i na zaštitu autohtonih biljaka i životinja kroz određene projekte, na šta je prošle godine izdvojeno 0,45 odsto od ukupnog iznosa podsticaja u FBiH”, kazala Vlaho.
U oba entitetska resorna ministarstva tvrde da kada je riječ o odlučivanju o raspodjeli sredstava poljoprivrednici svake godine aktivno učestvuju u tome. Nezavisne novine
