BEOGRAD, Vozači u Srbiji ove godine su u svoja vozila, osim goriva, sipali i desetine hiljada litara baznih ulja, sirovinu za proizvodnju industrijskih i motornih ulja i maziva, a mislili su da kupuju dizel. Naftaši i poznavaoci prilika u ovom sektoru tvrde da je uvoz baznih ulja u prvih šest mjeseci sa prošlogodišnjih 25.000 tona povećan na 140.000 tona, a nadležne državne službe misle da je uvoz mnogo manji.
Uvoz baznih ulja problematičan je već desetak godina. U Srbiju je ulazilo mnogo više ovih sirovina nego što su potrebe domaćeg tržišta za mazivima i uljima.
– Te sirovine nisu opterećene akcizom, a mogu da se prodaju kao dizel, na koji se sada plaća akciza od 37 dinara. Zbog toga su bazna ulja izvor dobre zarade, najčešće za male uvozničke firme i vlasnike benzinskih stanica. Država je jedno vrijeme imala komisiju koja je davala dozvole za uvoz, a kada je ukinuta, važio je sistem povraćaja akcize. Naime, uvoznik je plaćao akcizu i na bazna ulja, a kada dokaže da ih je iskoristio za proizvodnju ulja i maziva, ovaj namet mu je vraćan. Međutim, država je nedavno ukinula sistem vraćanja akcize – kaže sagovornik “Blica” iz naftaških krugova.
Aleksandar Mileusnić, direktor „Petrobart Avije“, kaže za “Blic” da su podatak o uvozu 140.000 tona baznih ulja za prvih šest mjeseci ove godine dobili od Uprave carina.
– Mislimo da bi Carina i Tržišna inspekcija trebalo zajedničkim snagama da otkriju šta se dešava. Suština je utvrditi gdje su završila ta bazna ulja, u proizvodnju maziva i ulja ili na pumpama kao dizel. Nije dovoljno da se prilikom uvoza samo evidentira da su bazna ulja ušla u zemlju, već da se isprati gdje će završiti – savjetuje Mileusnić.
Aleksandar Rac, profesor Mašinskog fakulteta u penziji, podsjeća za “Blic” da je uvoz baznih ulja bio tri do četiri puta veći nego što je bila finalna proizvodnja ulja i maziva. Spretni uvoznici miješaju, prije svega, niskoviskozna ulja sa dizelom i prodaju ih na pumpama.
– To se dešava godinama, svi to znaju, ali niko ne reaguje. Ovakav dizel nije dobar za motore jer ne sagorijeva dobro i dugotrajnom upotrebom može da naudi mašini – upozorava Rac.
Država, osim zaštite građana, ima još jedan razlog da provjeri da li je uvećan uvoz baznih ulja. Naime, na ovu sirovinu, koja se dobija preradom sirove nafte, ne plaća se akciza od 37 dinara kao na dizel, pa je u tom iznosu oštećena država uvijek kada se ona prodaju kao dizel vozačima.
U Ministarstvu trgovine i poljoprivrede na pitanja da li bi Tržišna inspekcija trebalo da provjeri zašto je povećan uvoz baznih ulja i da li su oštećeni građani i republički budžet, odgovaraju da im je potrebno pojašnjenje termina „bazna ulja“.
– Ako se misli na ostala laka ulja i proizvode i gasna ulja, onda je akciza naplaćena jer se pod ovim carinskim tarifama podrazumijeva i nekoliko vrsta benzina i dizel. Ono što se u izvještajima carine može naći jeste podatak o uvozu određenih vrsta ulja, komercijalni naziv te robe je bazno ulje HC3N i bazno ulje SN 500 K, koja se koriste u proizvodnji industrijskih ulja i maziva. U prvih šest mjeseci uvoženo je u prosjeku 2.000 -3.000 tona ovih sirovina, što je sličan trend kao i ranije – navode u Tržišnoj inspekciji.
S obzirom na to da su bazna ulja repromaterijal za proizvodnju, kao i da je moguće izbjegavanje naplate akcize, kontrolu proizvodnje i korišćenja obavlja Poreska uprava. U slučaju da se kontrolom utvrdi da je proizvedena količina gotovog proizvoda zahtjevala mnogo manje količine repromaterijala – baznih ulja, a njega nema na zalihama repromaterijala, u kontrolu se uključuje Tržišna inspekcija.
– Uvoz je u nadležnosti Uprave carina, a akcize u nadležnosti UC i Poreske uprave. Tržišna inspekcija trebalo bi da utvrdi da je neki proizvod u prometu koji nije mogao da se nađe u prometu i time dopuni i zaokruži rad državnih organa i podnošenje prijava sudovima. Naravno, tu je i saradnja sa MUP-om – objašnjavaju u Tržišnoj inspekciji.
U Upravi carina nisu imali odgovore na to da li je nešto sporno u uvozu baznih ulja jer su, kako su naveli, svi koji se bave ovom problematikom službeno odsutni. Odgovore nismo dobili ni u Poreskoj upravi.
I lož-ulje prodaju vozačima
Državne inspekcije mogle bi da provjere i trgovinu lož-uljem. I na ovaj derivat se ne plaća akciza, a završava kao dizel. Istina, u ovom slučaju vozači su na dobitku jer je uvezeno lož-ulje bolje od dizela.
– U julu i avgustu je uvezeno po sedam, osam hiljada tona lož-ulja, koje je najviše završilo kao dizel, a ne kao gorivo za grijanje, što mu je prvobitna namjena. Nabavna cijena je 67-68 dinara, a prodaje se za 88 do 92 dinara. Dizel na pumpama košta 117 dinara – navodi sagovornik iz naftaških krugova.
Blic
Komentariši