Manjak novca „betonirao“ stanogradnju u Srpskoj

gradjevinaBANJALUKA, Republika Srpska u ovoj godini bilježi pad u oblasti stanogradnje, čemu je u najvećoj mjeri doprinijela slaba kupovna moć stanovništva, pa je tako evidentan veliki broj neprodatih stanova, poručuju iz Privredne komore RS.

Ipak, oni napominju da, generalno govoreći, visokogradnja u RS bilježi rast, zahvaljujući prije svega velikim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje autoputa od Doboja do Banjaluke.

 
Da je evidentan pad u oblasti stanogradnje, potvrđuju i najnoviji podaci Zavoda za statistiku RS, prema kojima je broj predviđenih stanova za gradnju u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne godine manji za 12,1 odsto, dok je u odnosu na prosječan broj predviđenih stanova za gradnju u 2014. godini manji za čak 20,9 odsto.

 
“Broj izdatih građevinskih dozvola za gradnju u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječan broj izdatih građevinskih dozvola u 2014. godini manji je za 13,2 odsto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine manji za 13,4 odsto”, naveli su iz Zavoda za statistiku RS.

 
Iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS kazali su da se veliki broj stanova nalazi na zalihama, čemu je doprinijela slaba kupovna moć stanovništva, pa je samim tim izdat i manji broj građevinskih dozvola u oblasti stanogradnje, ali i smanjen broj predviđenih stanova za izgradnju.

 
Prema njihovim riječima, povećanje proizvodnje u sektoru građevinarstva moguće je realizacijom većih infrastrukturnih projekata.

 
“Neophodno je povećati velike investicije. Sve je vezano za stanje u privredi, tako bi jačanje privrede uticalo i na potražnju, a ukupno podizanje standarda i jačanje kupovne moći stanovništva dovelo bi do povećanja tražnje stambenih jedinica”, rekli su iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS.

Pročitaj više:  UIO: Početkom godine nove cijene cigareta

 
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je stanogradnja jedan vrlo dobar indikator situacije u ekonomiji i budžetima građana.

 
“Postoji prirodna potreba za novim stanovima, pošto se porodice dijele, odvajaju se mladi i žele uspostaviti vlastiti život i potražnja za stanovima ako se posmatra u apsolutnom iznosu je relativno stabilna”, rekao je Pavlović. Prema njegovim riječima, ekonomska situacija koja se pogoršava čini da se s jedne strane domaćinstva pokušavaju uklopiti u svoje kućne budžete, dok su uslovi koje imaju nezaposleni mladi ljudi takvi da nisu kreditno sposobni.

 
“Kada uzmete podatke o dužini čekanja na posao i tome da veliki broj mladih ljudi ima više od 30 godina, a nema ni dana radnog staža u radnoj knjižici, onda vidite da smo došli u situaciju da će ta kriza stanogradnje, odnosno izgradnje novih stanova biti i dalje pod velikim pritiskom vrlo niskih budžeta”, smatra ovaj ekonomski analitičar.

 
On je naglasio da je situacija takva da čak i bankarski sektor kod nas počinje da smanjuje svoje kamate za kredite i da se spušta prema nivou niskih kamata kod kredita Investiciono-razvojne banke RS, upravo jer nema potražnje.

 
“Potražnje nema jer nema novog zapošljavanja, a i oni koji su zaposleni su nesigurni da uzmu kredit, jer ne znaju koliko će poslovna klima i ambijent omogućiti da imaju stabilan posao”, kazao je Pavlović. On je zaključio da su, kada se sve to pogleda, poražavajući podaci o nivou pada stanogradnje, bez obzira na to što su cijene stanogradnje u nekim dijelovima BiH ili RS tako niske, da se negdje i ispod cijene proizvodnje.

 
“Ali neko ko je to napravio, te stanove, sada pokušava da ih se riješi, kako bi možda započeo neki drugi biznis”, ističe Pavlović. Nezavisne novine

Comments

Jedan komentar na na “Manjak novca „betonirao“ stanogradnju u Srpskoj”

  1. Akcionar Avatar
    Akcionar

    “…visokogradnja u RS bilježi rast, zahvaljujući prije svega velikim infrastrukturnim projektima, poput izgradnje autoputa od Doboja do Banjaluke”. Šta spada u niskogradnju, ako vam je autoput visokogradnja?!…
    Elem, netačna je tvrdnja o manjku novca. Ako bi pogledali monetarne agregate, vidjeli bi da novca itekako ima. Problem je u tome što je novac neravnomjerno raspoređen, pa imate procentualno mali broj ljudi/firmi/institucija koji imaju ogroman novac, dok ogromna većina kuburi sa nedostatkom novca. A mali broj bogataša, koliko god imali, ne mogu generisati tražnju kao veliki broj stanovništva tzv. srednjeg sloja. Dakle, socijalno raslojavanje (uz istovremeni moralni pad društva i poremećen sistem vrijednosti) je osnovni uzrok svake krize… A priče o prosperitetu ako uzmemo kredit od MMF-a i promijenimo Zakon o radu da bi tobože došli strani investitori su ustvari autoput u propast i moderno ropstvo.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts