SARAJEVO, Federacija BiH propustila je priliku da ušetedi 500 miliona KM godišnje od 2006. godine do danas jer je Parlament FBiH izmjenama Zakona o boračkoj populaciji doveo budžet u tešku situaciju, ocijenio je Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH.Kaže da Parlament FBiH sada ima priliku da ispravi ovu grešku i krene u neophodne reforme, te ispuni uslove za dobijanje kredita Svjetske banke za podršku budžetima, o čemu će biti odlučivano u martu.
“Sa ili bez SB doći će vrijeme kada će se zemlja morati suočiti s ovim problemom. A prednost rada s nama je u tome što će za uzvrat dobiti novac. Dugoročno ovako veliki rashodi nisu održivi. Do velikog skoka potrošnje došlo je 2006. godine, kada je Parlament FBiH usvojio zakone koji su doveli budžet u ovakvu situaciju. To znači da parlament može ispraviti grešku”, poručio je Mantovaneli, te podsjetio da od odluke Parlamenta FBiH zavisi novac za cijelu BiH.
Koji je krajnji rok za FBiH da usvoji set zakona za borce?MANTOVANELI: Ovdje je riječ o dva roka. Jedan se odnosi na FBiH, odnosno šta zemlja želi da učini, a drugi na SB, odnosno do kad se može čekati. SB ne može čekati u nedogled. Rekli smo bh. vlastima da ovaj paket želimo dostaviti našoj upravi u martu. Da bismo to uradili, domaće vlasti treba da završe proces odobravanja zakona do kraja februara.
Ako zakoni budu usvojeni do tada, kada će novac biti u BiH?
MANTOVANELI: Ako do kraja februara zakoni budu usvojeni u formi u kojoj smo pregovarali, Odbor SB će ih razmatrati 25. marta. Bit će neophodna još samo ratifikacija u domaćem parlamentu. Nakon toga, novac ćemo prebaciti Centralnoj banci BiH, a onda će ga dalje dijeliti.
Koliko je zaista izvjesno da BiH neće dobiti taj novac ako Parlament FBiH ne usvoji ove zakone?
MANTOVANELI: SB će u svakom slučaju biti partner BiH i FBiH jer imamo druge programe. Što se tiče ovog programa, ili će u parlamentu biti odobreno ono što je pregovarano sa SB ili jednostavno nećemo isplatiti ovaj novac i to ne samo FBiH nego cijeloj BiH. Ono što me manje brine je novac SB. Više me brine budućnost zemlje ako reforme ne budu provedene.
Izmjenama boračkih zakona predviđeno je uvođenje cenzusa. Predstavnici boračkih organizacija tvrde kako ne mogu biti obuhvaćeni cenzusom jer nisu socijalne kategorije?
MANTOVANELI: Ovdje nije pitanje u šta se neko može svrstati. Moj utisak je da ne postoji dovoljno razumijevanja o značenju cenzusa. Borci s visokim stepenom invalidnosti ili u teškom materijalnom stanju kojima je ta pomoć potrebna nastavljaće primati potpuno istu, ako ne i višu naknadu. Ideja ima dva pravca. Prvo, posredstvom provođenja revizije u oblasti boračko-invalidske zaštite bit će eliminirani oni koji zloupotrebljavaju sistem. Iznenađen sam tim da boračka udruženja prihvataju da sa sobom imaju ljude koji nisu istinski borci. Time će biti oslobođeno više novca. Drugo, država bi trebalo da spozna da li borci s niskim stepenom invalidnosti imaju posao, dobru kuću, da li dobro žive. Pa, takva osoba umjesto 200 KM dobit će 50, a preostalih 150 bit će preusmjereno nekom drugom. Mislim da su termini “srezati”, “smanjiti” i “oduzeti naknade” jedini koji se koriste u raspravi o ovim zakonima. Ne stavlja se dovoljan naglasak na transparentnost i unapređenje pravičnosti korištenja ovog novca i njegovog uticaja. U tome je stvar.
Da li je tačno da je SB tražila da visina cenzusa bude 1.200 KM za četvoročlanu porodicu?
MANTOVANELI: Ako biste dobro pogledali zakon koji je upućen u parlament, vidjeli biste da se njime samo uvodi koncept cenzusa. Ne definira se prag. S vlastima smo se dogovorili da će to biti definirano tokom 2011. godine nakon izbora. U novinama vidim da se SB pripisuju mnogi različiti brojevi. Do sada nikakvu zvaničnu odluku o tome nismo donijeli. Očigledno je da se na tehničkom nivou u Ministarstvu razgovaralo o različitim mogućnostima. Zaista ne znam ništa o tome. Nije utvrđen nikakav prag.
Zar nije nelogično da prvo bude usvojen zakon kojim je predviđeno uvođenje cenzusa, a potom donesena odluka o njegovoj visini?
MANTOVANELI: U idealnom svijetu prvo je trebalo da bude utvrđena visina cenzusa, a potom usvojen zakon kojim se uvodi, ali sve je ovo došlo s ekonomskom krizom i u izbornoj godini. Smatramo da je sada izvodljivo da prvo bude uveden koncept, počne revizija, a potom definira formula o izračunavanju cenzusa. Postoje različite metodologije izračunavanja visine cenzusa. U nekim slučajevima to su prihodi, u nekim prosječna potrošnja porodice ili njena imovina. I to je jedan od razloga zašto do sada nismo mogli reći koliki je limit.
Pripadnici boračkih organizacija očigledno ne shvataju šta će dobiti reformom. Da li je uzrok tome loša komunikacija između njih i vlasti?
MANTOVANELI: Komunikacija može biti faktor iako nisam siguran. Na raspolaganju imaju dovoljno podataka i argumenata da bi o tome poveli inteligentnu raspravu. Ne znam da li je do takvih rasprava i došlo. Naravno, visoko cijenimo sve one koji su izgubili živote i koji su se borili tokom rata. Niko ne zagovara ideju da prestane finansiranje ove populacije. Da je, recimo, stanje ostalo onakvo kakvo je bilo 2005. i 2006. godine, FBiH je mogla štedjeti oko 500 miliona KM godišnje. Ne znam koliko je kilometara koridora 5C od ovog novca moglo biti izgrađeno. U svakom slučaju, autoput bi do sada bio do Zenice. Nezavisne novine
Komentariši