BEOGRAD, Prijedlogom države da minimalna cijena rada umjesto dosadašnjih 87 dinara bude 90 dinara nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati, koji ga smatraju ponižavajućim.
“Ne možemo da budemo zadovoljni sa 90 dinara jer mislimo da predlog sindikata da minimalna zarada po satu bude 92 dinara pije vodu i da je trebalo da se napravi dogovor sa državom i poslodavcima da bude tako“, kaže potpredsjednik Samostalnog sindikata Duško Vuković.
Premijer Mirko Cvetković je ranije rekao da „Vlada podržava povećanje minimalne zarade na 90 dinara“ i da očekuje da će svi socijalni partneri na sljedećoj sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta prihvatiti taj prijedlog.
Godinu dana minimalac nije povećavan, iako bi prema Zakonu o radu minimalna cijena rada trebalo da se utvrđuje svakih šest mjeseci, tako da hiljade radnika prima svega 15.138 dinara.
Sindikati su početkom godine najavili da će zatražiti povećanje sa 87 na 100 dinara po satu.
„Stav Unije poslodavaca bio je da ne može da bude tolikog povećanja jer je proizvodnja pala. Onda smo imali diskusiju na Socijalno-ekonomskom savetu gde smo predložili da to bude 92 dinara“, ističe Vuković.
Prosječna zarada u Srbiji je nešto više od 32.000 dinara, a minimalna potrošačka korpa oko 22.000 dinara, što bi značilo da sa petnaestak hiljada dinara jedva da može da se izgura desetak dana u mjesecu i to pod uslovom da se kupuju samo stvari iz „jeftinije“ potrošačke korpe.
On ocjenjuje da je pravdanje otpora rastu minimalca padom privredne aktivnosti čista demagogija i da se ne smije dozvoliti da sve cijene rastu, a da minimalna zarada stoji.
Vuković napominje da ne postoje tačni podaci o broju radnika koji su na „minimalcu“, da se na razgovorima u SES-u pominje cifra od oko 15.000, ali da je sigurno veća. „Možemo govoriti o stotinama hiljada radnika koji zarađuju minimalac, a postoje i oni poslodavci koji ne isplaćuju čak ni to“, kaže Vuković.
Poslodavci ne pristaju na povećanje minimalne zarade
S druge strane, potpredsjednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević kaže da povećanje minimalne zarade neće doprinijeti smanjenju siromaštva i da privrednici neće primjenjivati odluku o povećanju.
„Nismo učestvovali u ovim dogovorima i nećemo pristati na povećanje jer će time biti ugroženo od 10.000 do 15.000 radnih mesta. Naš predlog je da se za 20 odsto smanje porezi i doprinosi za plate do 30.000 dinara i da se za isto toliko onda radnicima povećaju zarade“, kaže Knežević.
Time bi se, napominje on, dobilo na stabilnosti postojećih radnih mjesta, povećala bi se produktivnost i motivacija, a ovakav prijedlog bi mogao da bude oročen na dve ili tri godine.
Povećanje minimalne zarade dovelo bi, prema riječima Kneževića, do toga da se i dalje opterete oni koji nemaju, dok bi se oni koji imaju rasteretili.
„Poreski sistem treba da stimuliše proizvodnju i da mene kao poslodavca oslobodi dok ne postanem kredibilan poreski obveznik. Povećanje plate od 900 dinara je ponižavajuće i nikome neće dobro doneti jer se tako samo odlažu suštinska rešenja zarad lažnog socijalnog optimizma“, ističe Knežević.
On kaže da bi, ukoliko bi njihov prijedlog prošao i bio prihvaćen, oni sami u Asocijaciji poveli bitku protiv poslodavaca koji ne prijavljuju i ne isplaćuju svoje radnike.
Portparol Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić kaže da su reakcije na ovakav prijedlog među poslodavcima iz te Unije negativne i da ne mogu da budu zadovoljni jer je sve veći broj preduzeća koji imaju problema sa likvidnošću. On ističe da će zbog velikih nameta privredi situacija biti sve gora. “Tri firme u Vojvodini samo zbog četiri dana kašnjenja platile su kaznu od 100.000 dinara po uplati zarada, porasle su komunlane usluge, poskupelo gorivo, uvodi se ekološka taksa. Ne mogu samo privrednici da snose teret odgovornosti i budu moneta za potkusurivanje“, naglašava Rajić.Danas
