BEOGRAD, Mjere švajcarske banke uticaće na kretanje kursa švajcarskog franka, a sa određenim pomakom i na visinu opterećenja koje korisnici stambenih kredita indeksirani u švajcarskim francima u Srbiji moraju da plaćaju, izjavio je jutros član Fiskalnog savjeta Nikola Altipamarkov.
Kada korisnici uzimaju kredit u stranoj valuti, izlažu se valutnom riziku, odnosno činjenici da će tokom 20 ili 30 godina koliko stambeni krediti traju, kurs, u ovom slučaju švajcarskog franka, rasti ili opadati, rekao je Altipamarkov, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a.
U prvih nekoliko godina nakon uzimanja kredita korisnici su bili na dobitku, dok će u nekim godinama kao što je trenutno slučaj sada korisnici kredita biti na gubitku, jer je švajcarski franak toliko ojačao da predstavlja veliko opterećenje za klijente, istakao je Altipamarkov.
Mjera privremenog fiksiranja kursa za lokalnu valutu u ekonomiji je moguća, ali bi to bila loša politika, jer postoji rizik zbog toga što se ne zna kako će se kretati kurs u narednim godinama, smatra Altipamarkov.
On je podsjetio da je Skupština Srbije prije dva mjeseca donijela zakon o zaštiti potrošača finansijskih usluga kojim je usvojena najbolja praksa iz Evrope gdje se zahtjeva od svih banaka koje su prebacile svoje operativne rizike na klijente da to do kraja decembra vrate na inicijalni nivo definisan ugovorima o stambenom kreditu.To će za najveći broj korisnika kredita u švajcarskim francima značiti smanjenje mjesečnih otplata.
Altipamarkov je procijenio da bi to smanjenje iznosilo u prosjeku oko 100 evra mjesečno, koje građani mogu očekivati kada počne primjena tog zakona u sljedeća tri mjeseca.
Glavni razlog zbog kojeg su se mnogi građani Srbije i regiona odlučili da preuzmu valutni rizik kretanja švajcarskog franka je to što su krediti u toj valuti nudili povoljniju kamatnu stopu nego krediti u evrima, rekao je Altipamarkov.
Međutim, problem u Srbiji je što je određeni broj banaka prebacio svoje operativne rizike retroaktivnim povećanjem kamatnih marži svojim klijentima, čime ih je dodatno opteretio, objasnio on.
Posljedice poremećaja na svjetskom tržištu, kako je rečeno, još se ne osjećaju u Srbiji, a posljedice rasta švajcarskog franka osjećaju korisnici kredita u toj valuti, jer se franak po vrijednosti gotovo izjednačio sa evrom, dok su se rate dužnicima udvostručile.
Mnogi danas poslije dvije godine otplate duguju bankama, na primjer, hiljade evra više nego što su uzeli.Očekuje se da narednih dana švajcarski franak počne da slabi, jer je juče švajcarska centralna banka počela u promet da ubacuje nove količine franaka kako bi smanjila precijenjenost svoje valute u odnosu na dolar i evro. Tanjug
