SARAJEVO, Trgovci i mljekare ostvaruju zarade na sve većoj razlici između otkupne i maloprodajne cijene mlijeka, tvrde predstavnici poljoprivrednih udruženja.
Prema njihovim riječima, proizvođači mlijeka su ucijenjeni i izrabljeni uz blagonaklon stav domaćih vlasti.
“Cijena litra mlijeka sa 2,8 posto mliječne masti je u trgovinama oko 1,60 KM. Ako znamo da mljekare otkupljuju litar mlijeka za 38 do 45 fenninga, da troškovi otkupa iznose od pet do sedam feninga, a prerada i pakovanje između 20 i 22 feninga, onda je jasno da je cijena na polici gotovo tri puta veća od farmerske i da mljekare i trgovci zarade najmanje dva puta više nego proizvođači”, ističe Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH.
Tvrdi da su za ovakvo stanje krive vlasti koje ne žele da se uhvate u koštac sa lobijima.
“Mljekare iz susjedstva prisutne na našem tržištu diktiraju otkupne cijene, koje su jako niske jer one uvijek imaju alternativu da nedostajuće mlijeko nabave iz uvoza. Naši farmeri su ucijenjeni, jednostavno su prisiljeni davati mlijeko po cijeni koja im se ponudi”, kaže Pejić.
Slikovito pojašnjavajući nezavidno stanje, Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH, kaže da trgovci uzimaju “kajmak”, mljekare “sir”, dok proizvođačima ostaje “surutka”.
“Mlijeko koje dođe u trgovine je obrano. Stoga litar mlijeka istinski ne košta 1,60 KM nego više od dvije KM, jer farmeri predaju u otkup mlijeko sa 3,9 ili 4 posto mliječne masti, a mljekare oberu pavlaku, naprave buter i plus proizvedu litar mlijeka sa 0,6 ili već koliko postotka mliječne masti”, kaže Nikšić.
Tvrdi da litar mlijeka proizveden na najboljim farmama košta od 0,90 feninga do 1,08 feninga, dok farmeri dobiju sveukupno 64 feninga, uključujući u to i podsticaje države.
“Mi smo u startu u gubitku, a pokrivamo se tako što smanjujemo stočni fond”, tvrdi Nikšić.
Zagarantovana cijena mlijeka u FBiH je 0,58 KM, ali je mljekare u BiH ne poštuju.
“I među mljekarama postoji razlika. ‘Inmer’ iz Gradačca, u vlasništvu hrvatskog ‘Dukata’, daje nešto više od 30 feninga, dok sarajevski ‘Milkos’ plaća oko 50 feninga”, rekao je Nikšić.
Kaže da osim mljekara seljaka pljačkaju i megatrgovački koncerni:
“Proizvođači plaćaju ulazak u trgovačke lance, posebno plaćaju pozicioniranje proizvoda, a postoji rabat na količinu. Sve to ide na uštrb otkupne cijene i farmera koji proizvodi mlijeko. Ako tome dodamo odnos države koja mjesecima duguje premije za otkupljeno mlijeko, onda je jasno u kakvom je položaju domaće mljekarstvo”, kaže Nikšić.
Vjekoslav Selak, savjetnik ministra poljoprivrede FBiH, ne negira da postoje problemi u cijelom lancu, te naglašava da je potrebno stvoriti tržišne redove i napraviti čvršći sistem u kojem će i mljekarska industrija naći interes.
Podsjeća da je pri Ministarstvu formiran Odbor za mlijeko u kojem su prisutni predstavnici svih zainteresovanih strana i da se do najboljih rješenja pokušava doći dogovorom.
Ne želi govoriti o trgovcima koji imaju svoje interese, ali za prerađivače kaže da takođe posluju sa teškoćama.
“Teško je izbalansirati koja je to pravedna cijena između proizvođačke i maloprodajne”, kazao je Selak.
On je napomenuo da je nedavno dogovoreno da mljekare otkupljuju mlijeko po cijeni od 50 feninga po litru, a da ostatak do zagarantovane cijene plati FBiH.
Realna cijena mlijeka dvije KM
Dušan Lanščak, direktor “Prerade i prometa mlijeka” iz Tuzle, firme u većinskom vlasništvu “Ljubljanske mlekarne”, ističe da je realna cijena mlijeka dvije KM, ali da to prosječan kupac u BiH ne može platiti.
“Cijenu određuje kupac. Borimo se svakodnevno da prodamo mlijeko uz minimalnu maržu. O nekim visokim maržama ne možemo ni govoriti”, kaže Lanščak.
Dodaje da je tuzlanska mljekara u odnosu na prošlu godinu snizila prodajne cijene i da sa trgovačkim lancima kroz akcije nastoji da ponudi što nižu cijenu mlijeka.Nezavisne novine
