ZAGREB, Žurnu rekonstrukciju političke vlasti u BiH, smanjenje prevelikog administrativnog aparata, koji pojede skoro 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), traži i Međunarodni monetarni fond (MMF).
Daytonskim mirovnim sporazumom, stoji u izvještaju MMF-a, “formirana su dva entiteta s jakom autonomijom, RS-om i hrvatsko-bošnjačkom Federacijom, koja je opet podijeljena na 10 uglavnom etničkih županija, piše Vecernji.hr. Iznad svega toga stoji i skupa centralna državna vlast s ograničenim mandatom. Ovakva struktura, prema njihovoj ocjeni, “dovodi do umnažanja mnogih funkcija domaće politike i smanjuje saradnju između svih razina vlasti”. Žurno smanjenje administracije u BiH je prijeko potrebno, dodaju MMF-ovci, jer je ovdašnja ekonomija u takvim okolnostima jako ranjiva, a pogotovo u periodu kad prijeti globalna finansijska kriza.
Uz konstataciju kako Bosna i Hercegovina u stvaranju povoljnije poslovne klime i privlačenja stranih ulaganja debelo zaostaje za drugim zemljama u regiji, MMF procjenjuje kako će najnovija finansijska kriza, koja se iz SAD-a preselila u Evropu, samo dodatno usporiti i privredni razvoj. Pogoršanje finansijskog stanja evropskih banaka koje su aktivne u Bosni i Hercegovini, značiće ujedno i usporavanje kretanja države prema ujedinjenoj Evropi. MMF-ovci su se dotaknuli i pitanja privatizacije koja je, kažu, neujednačena, dok tržište rada karakterizira visok postotak nezaposlenosti (23 odsto radne snage bez posla) i niske stope participacije.
