SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević izjavio je Srni da posljednja verzija Nacrta zakona o sistemu državne pomoći u BiH predviđa formiranje Savjeta BiH za kontrolu državne pomoći, kao nezavisnog operativnog tijela za kontrolu državne pomoći u BiH.
”Predložen je nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH, kojim se definišu implementaciona tijela u zakonu, odnosno Savjet ministara, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta BiH. Ovo je veoma bitno, jer se u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima države i entiteta, treba napraviti okvir za sistem državne pomoći, u kome će svaka strana imati svoju poziciju i ulogu” – pojasnio je Zirojević.
On je precizirao da je tim nacrtom predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova – dva izabrana na nivou Savjeta ministara BiH, po dva člana izabrana na nivou entitetskih vlada i član iz Brčko distrikta BiH.
”Po ugledu na Fiskalni savjet BiH, ovaj Savjet bi imao svoj sekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku pomoć članovima Savjeta i finansirao bi se u jednakim omjerima iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole pojedinačnih i programa državne pomoći bi se uključila i implementaciona tijela u Zakonu, putem ministarstava finansija” – naveo je Zirojević.
Prema njegovim riječima, veoma je bitna informacija da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag ”de minimis”.
”Prag ‘de minimis’ podrazumijeva najviši iznos državne pomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, državna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći”, pojašnjava ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
On je podsjetio da je prva Radna grupa za izradu nacrta Zakona o državnoj pomoći u BiH formirana 2006. godine, i činili su je predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskih ministarstava finansija, Konkurencijskog savjeta BiH, Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske i Direkcije za evropske integracije BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH.
”Radna grupa je u prvoj godini rada imala podršku projekta Evropske komisije pod nazivom ‘Konkurencija i državna pomoć’, a poslije je radila samostalno. Tokom rada, Radna grupa je predložila dva nacrta zakona o državnoj pomoći BiH, koji su suštinski bili veoma slični, i njima je bilo predviđeno da ulogu nezavisnog operativnog tijela za kontrolu državne pomoći BiH, u skladu sa članom 76. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ima Konkurencijski savjet BiH” – pojasnio je Zirojević.
Prema njegovim riječima, članovi Radne grupe iz Srpske nisu podržali predloženo rješenje sa Konkurencijskim savjetom BiH, kao nezavisnim operativnim tijelom za kontrolu državne pomoći BiH, zbog čega je na nivou svog Kabineta, koristeći dostavljeni nacrt zakona kao bazu, predložio novi nacrt zakona o sistemu državne pomoći koji ovaj put predviđa formiranje Savjeta BiH za kontrolu državne pomoći kao nezavisnog operativnog tijela za kontrolu državne pomoći u BiH.
On je podvukao da su predstavnici Delegacije Evropske komisije u BiH izrazili spremnost da podrže taj nacrt, uz određena poboljšanja teksta, i nakon što budu obavljene sve potrebne konsultacije na entitetskom nivou i na nivou institucija BiH i Delegacije Evropske komisije.
Zirojević naglašava da nacrt Zakona o sistemu državne pomoći, kojeg je pripremilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, podrazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH, čija je osnova regulisanje opštih uslova, procedura za odobravanje, kontrolu i povrat nezakonito dodjeljene državne pomoći i izvještavanje o dodjeljenim državnim pomoćima, u namjeri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodne obaveze BiH.
”Zakon daje definicije privrednih subjekata, javnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu pomoć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć ‘de minimis’, referentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći”, naveo je Zirojeviić.
Ponuđeni zakon je dao i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: BiH, njeni entiteti, Brčko distrikt, i svi kantoni i opštine u BiH, a definisao je i da su korisnici državne pomoći svi privredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu.
”Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hok) državne pomoći”, dodao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, zakon će se primjenjivati na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proizvoda dvojne namjene. Prema Zakonu, svaka pojedinačna ili program državne pomoći, koja se daje na osnovu bilo kog Zakona, Odluke ili uputstva se podnosi Savjetu na prijavljivanje i odobravanje.
Pojedinačna državna pomoć unutar programa državne pomoći se smatra odobrenom, ukoliko je dati program državne pomoći odobren. Opšta zabrana državne pomoći se podrazumjeva ukoliko je dodjeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH.
Takođe, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, finansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima dozvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos ‘de minimis’ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena.
”Postoji i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a to je ona koja prelazi prag de minimis u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti regulisano podzakonskim aktima”, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zirojević je dodao da će najbitnija nadležnost Savjeta za kontrolu državne pomoći biti razmatranje i odobravanje pojedinačnih i programa državne pomoći, određivanje povrata državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, iniciranje izmjene zakona, itd.
”Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti tužba u vidu upravnog spora pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je, i u slučaju njenog korišćenja, Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu”, potvrdio je Zirojević Srni.
On je dodao da kontrolu korištenja državne pomoći vrše davaoci državne pomoći, a naknadnu kontrolu vrši Savjet.
Komentariši