BANJALUKA, Zakasnili smo u privatizaciji telekoma u BiH, ali nemojmo kasniti dalje, kaže Boris Nemšić, predsjednik Uprave “Telekoma Austria”, jedne od kompanija koja je zainteresovana za kupovinu “BH Telecoma” u predstojećoj privatizaciji.Nemšić je kazao da se vrijednost “BH Telecoma” smanjuje s obzirom na to da je pad njegovih dionica na berzi prisutan više od godinu, ali je odbio odgovoriti na pitanje da li to može umanjiti cijenu ove kompanije kada tender bude objavljen.
“Kad bih jasno odgovorio na to pitanje, onda bi neko pomislio da želim obarati cijenu, a ja to ne želim”, kazao je Nemšić.
U prezentaciji na konferenciji Sarajevske berze iskazali ste dozu frustracije zbog oklijevanja federalnih vlasti da privatizuju telekome. Šta s vašeg stanovišta kao potencijalnog investitora Federacija BiH time gubi?
NEMŠIĆ: To nije frustracija. Ja sam samo dovoljno iskren da izrazim to riječima kojima možda bankari to ne žele izraziti. Telekomunikacije su brz biznis i ako ne reagirate na vrijeme, a to se ne odnosi samo na BiH nego uopće, onda jednostavno gubite. U telekomunikacijama je godina vječnost. Prema tome, nekoliko vječnosti smo već potrošili.
Kad pogledamo tržište BiH, dva telekoma su faktički privatizirana, a jedan nije. Mi otežavamo život jednom telekomu. Zašto? To nema nikakvog smisla. On se odlično bori, ali ako bi se privatizirao mogao bi sigurno biti uspješniji nego što jeste. Prodajom bi se obezbijedio novac za javne potrebe, cijene usluga bile bi niže i taj korak bi uticao na povećanje investicija i brži razvoj. Nema objektivnih argumenata protiv tog koraka.
Da li je zbog finansijske krize investitorima možda bolje da taj proces još sačeka, jer bi cijena “BH Telecoma” mogla dodatno pasti?
NEMŠIĆ: Ja bih jako razlikovao finansijske i strateške investitore. Ako ima išta pozitivno u ovoj krizi, to je da su finansijski investitori ispali iz prvog kruga. Njihova uloga je preuzimanje udjela u nekoj firmi i njegova skuplja preprodaja. Mi smo strateški investitori i još ništa od svega što smo kupili i izgradili nismo prodali i nećemo prodati. Prema tome, vrijednost se stvara u strateškom partnerstvu. Ko želi strateško partnerstvo mora se okrenuti u odnosu na trenutno tržište. Ali mi smo jednako tako bili zainteresirani prije krize i sada. Ali ponovo naglašavam, kasnimo.
Imate li procjenu ili nezvanično obećanje kada bi državni kapital “BH Telecoma” mogao biti ponuđen na prodaju?
NEMŠIĆ: To je suverena odluka parlamenta FBiH i jednostavno čekamo da parlament donese takvu odluku.
Šta ćete ponuditi ako kupite “BH Telecom”?
NEMŠIĆ: Ne znam šta ćemo konkretno ponuditi. Ako pitate koliko ćemo novca ponuditi, to zavisi od dubinskog ispitivanja firme i drugih faktora. Tek kad bude donesena odluka o modelu privatizacije, odnosno koji procenat vlasništva će biti na prodaju i u kojem obliku, onda će biti moguće govoriti o tome.
Generalno gledano, možete iz svih naših osam operacija diljem Evrope vidjeti bolje uvjete rada, bolje usluge za korisnike, razvoj, investicije, niže cijene…
Zašto bi “Telekom Austria” bio dobro rješenje za “BH Telecom”?
NEMŠIĆ: Kad pogledate u kojim zemljama smo prisutni, državu Austriju koja je najveći investitor u BiH i koja je samo dvostruko veća od BiH, a da su Amerika ili Engleska veće 10, 20 ili 100 puta od BiH, onda je logično da ste nam u prvom prioritetu. Osim toga, imamo naše kompanije u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Sloveniji, Bugarskoj i Austriji. To su prirodni tokovi kapitala i ljudi. Najprirodnije je upravo da mi budemo zainteresirani za investicije u BiH.
Govorite o nižim cijenama usluga u zemljama u koje ste ušli? Mogu li cijene u BiH osjetnije pasti u periodu od godinu dana od kada uđete na tržište BiH?
NEMŠIĆ: Ne mogu govoriti o pojedinačnim cijenama, riječ je o paketima usluga. Ono što se desi u svim zemljama je sljedeće – ako je nešto koštalo deset centi i vi kupite 100 minuta pa vas to košta 10 eura, u prirodi korisnika je da ponovo plati 10 eura i dobije 200 minuta za to. To je apsolutno moguće i ja bih rekao čak sigurno. Cijene u BiH nisu balansirane. Pogotovo jer postoji djelimično rebalans regulatora, a sa druge strane postojala je konfuzija u vezi s nacionalnim romingom. Ali, tržište se može marketinški znatno bolje razviti. Takođe, mobilni prenos podataka u BiH gotovo da ne postoji. Nezavisne novine
Komentariši