Neuređenost tjera ino-investitore

BANJALUKA, Berzansko tržište BiH ostalo je uskraćeno za dolazak značajnih inostranih investitora zbog neuređene zakonske regulative u oblasti bankarskog kastodi poslovanja.
 
Na to je ukazano na jučerašnjem okruglom stolu o unapređenju kastodi poslova, koji je održan u Banjaluci u organizaciji Udruženja banaka BiH.
Draženko Bobaš, rukovodilac Kastodi odjeljenja sarajevske Raiffeisen banke, kazao je da je nekoliko velikih ino-klijenata koji su bili zainteresovani da na bh. tržište investiraju stotine miliona maraka odustalo od posla poslije dobijenih informacija o postojećoj zakonskoj regulativi.
“Klijentima najviše smeta to što novac za transakciju moraju dati unaprijed, odnosno dva-tri dana prije dobijanja vrijednosnih papira. Oni jednostavno žele da se to obavi istovremeno i zaista bi bilo potrebno da regulatori to omoguće klijentima”, kazao je Bobaš.
Kastodi poslovi podrazumijevaju starateljstvo nad hartijama od vrijednosti klijenta, odnosno brigu o svim važnim događanjima koja mogu uticati na portfelj (imovinu) klijenta. Koriste ih mahom institucionalni investitori, poput investicionih i penzijskih fondova, globalnih kastodi kuća i osiguravajućih društava.
Milovan Protić iz austrijske UniCredit banke takođe kao najveću prepreku ističe problem saldiranja i nedostatak ISIN kodova. Berze u BiH, kako napominje, trenutno nisu previše atraktivne za inostrane ulagače prvenstveno zbog niske likvidnosti koja ne omogućava njihov lak izlazak.
“Sigurno je da se ino-investitori suočeni sa smanjenim prilivom novca zbog svjetske finansijske krize masovno povlače ne samo iz BiH, već iz cijelog regiona. Neki portfelji naših klijenata smanjili su se na trećinu, pa čak i petinu nekadašnje vrijednosti”, kazao je Protić.
Bratoljub Radulović, predsjednik Komisije za tržište novca i kapitala u Udruženju banaka BiH, kazao je da 12 banaka u BiH ima licencu za pružanje kastodi usluga. On navodi da na bh. tržištu preko tog servisa najčešće posluju investitori iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, dok domaći investicioni fondovi takođe upravo preferiraju tržišta tih zemalja.
“Uloga kastodi banaka biće naročito važna kada krenu s radom privatni penzijski fondovi, gdje će kastodi praktično predstavljati filter između društva za upravljanje tim fondovima i imovine fondova, kako bi se ispoštovali svi zakoni i pravil”, istakao je Radulović.
Vesna Lalić, zamjenik direktora Kastodi odjela Splitske banke Societe Generale, kazala je da se u Hrvatskoj 23 odsto imovine na tržištu kapitala, odnosno osam milijardi evra, nalazi na kastodi računima. Nezavisne novine