BEOGRAD, Naslovna tema najnovijeg broja časopisa „Mjesečne analize i trendovi” ima naslov: ,,U sljedeću godinu ulazimo sa većim problemima nego što smo ušli u ovu”.
Inače, danas uobičajene konferencije za novinare autora časopisa neće biti. Kako piše Politika, za novembarsku i decembarsku analizu, bar zasad, nema para.
Autorima honorari nisu isplaćeni ni za prethodnih devet brojeva. A, da li će i kada dobiti svoj novac ne zna se. U najkraćem, slika oktobarskih kretanja u srpskoj ekonomiji prema ocjenama autora je nevesela.
U oktobru uspon privredne aktivnosti iz prethodnih mjeseci nije nastavljen, a pritiskom inflacije je prekinut realan rast i prosječnih zarada i mase zarada, pa su realne plate ponovo opale.
Prekinut je i najavljeni uzlet investicija. Rezultati u spoljnoj trgovini su bolji od očekivanih, ali je ukupan platni bilans duboko negativan, što vrijednost dinara gura nadole. Narodna banka djelimično usporava pad dinara prodajom deviznih rezervi.
U 2011. ćemo ući sa smanjenim deviznim rezervama, rastućim teškoćama u finansiranju budžetskog deficita, daljim padom investicione aktivnosti i, najzad, s pogoršanim izgledima da ostvarimo željeni privredni rast od tri odsto, veće zapošljavanje, rast tražnje i promjenu njene strukture. Zvanična procjena da će inflacija u 2011. godinu biti šest odsto, za autore MAT-a je optimistička.
Veoma optimističkim smatra se i očekivanje kreatora ekonomske politike da će priliv od stranih investicija dogodine premašiti 1,8 milijardi evra, što je šest odsto BDP-a, ali sa uračunatim prilivom od očekivane prodaje dijela Telekoma.
Deficit u razmjeni robe i usluga zadržao bi ovogodišnji udio u BDP-u od oko 14,5 odsto, što znači da bi bio povećan za manje od 100 miliona evra. Devizne rezerve opale bi za još 400 miliona evra, pa bi se pokrivenost uvoza deviznim rezervama svela sa devet na oko sedam mjeseci.
S obzirom na ovogodišnji pad investicija, početak realizacije desetogodišnjeg razvojnog plana zahtjevao bi realan porast investicija u 2011. godini za 12 do 15 odsto, zaključuju autori.
“Ali, to bi zahtjevalo rast ukupne potrošnje u toj godini od samo 0,5 do jedan odsto, pri čemu bi potrošnja države morala realno da opadne za dva procenta. Da li su ovi zahtjevi realistični u predizbornoj godini? Vjerovatno nisu, a račun će biti ispostavljen godinu ili dvije poslije izbora”, ukazuju ekonomisti.
Alternativa postavljenim uslovima može biti rast standarda na teret investicija, veći spoljnotrgovinski deficit i jači inflatorni pritisci, sa pritiskom na devizni kurs i eroziju deviznih rezervi sličnu ovogodišnjoj. Postepenim iscrpljivanjem deviznih rezervi sadašnja politika intervenisanja centralne banke na tržištu će postajati sve teže izvodljiva.
Promjenu bi mogla donijeti prodaja Telekoma, ali samo u mjeri u kojoj bi se dio dobijenih sredstava uputio na tržište novca, a ne za servisiranje dospelih dugovanja.
Problem inflacije se može iskomplikovati ukoliko se aktivira spirala cijene – kurs – cijene, upozoravaju ekonomisti. Inflacija će u narednim mjesecima otežati spriječavanje većih oscilacija kursa, jer bi intervencije NBS na tržištu novca morale da budu češće i intenzivnije.
Ograničenost rezervi i odsustvo nove devizne ponude takve intervencije će, po svoj prilici, vremenom učiniti teško izvodljivim, upozoravaju autori MAT-a kreatore ekonomske politike.
Jedina veličina kojom bi se moglo upravljati unutar zemlje jeste domaća potrošnja. Nužno je smanjiti privatnu i javnu potrošnju, ili bar bitno usporiti njen rast. Najveća nevolja u koju se može upasti nastaje ako se tražnja ne uskladi sa raspoloživim sredstvima i ako se ne bude trošilo u skladu sa mogućnostima, upozoravaju ekonomisti.
Bolje je sa MMF-om
U aprilu ističe sadašnji aranžman sa MMF-om. Autori MAT-a navode da “neće biti moguće ignorisati prisustvo MMF-a koje iz toga slijedi. Ako je već tako, onda je bolje rješenje da se poslije isteka stendbaj sporazuma sklopi neki od ‘mekših’ aranžmana. Takva vrsta aranžmana bila bi dobra sve dok ne riješimo problem visokog spoljnotrgovinskog deficita i servisiranja spoljnog duga”.
Grupa uglednih ekonomskih stručnjaka okupljena oko ovog časopisa nije jedina koja prognozira tešku 2011. godinu. Pridružuju im se kolege okupljene oko časopisa „Kvartalni monitor”, ali i analitičari Erste grupe i međunarodni ocjenjivači rejtinga. Prema svim tim prognozama, kurs dinara mogao bi iduće godine da bude između 110 i 115 dinara za evro. Politika
