SARAJEVO – Brojni projekti od šireg interesa koji se realizuju uglavnom na teritoriji Republike Srpske, a koji su bili jedan od uslova za formiranje vlasti na nivou BiH, poput HE „Buk Bijela“, Aerodroma Trebinje ili gasovoda prema Srbiji, ostali su blokirani zbog prijetnji secesijom i nepoštivanjem institucija države.
Rekao je to u pisanom intervjuu za CAPITAL premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić odgovarajući na pitanje šta je sa projektima koji su bili jedan od uslova za formiranje vlasti na nivou BiH.
„Štetu zbog toga trpe svi građani, a u nekim od konkretnih slučajeva najviše građani tog dijela BiH. Zato je potrebno sjesti za sto, konačno prihvatiti da vladavina prava podrazumijeva poštivanje državnog pravnog poretka u kojem je sasvim moguće i prihvatljivo da vam se nešto ne sviđa, ali sistem kakav jeste se mora poštovati dok se u zakonskoj proceduri eventualno ne izmijeni i ne poboljša“, rekao Nermin Nikšić.
Nikšić je odgovarao i na pitanja o stanju u energetskom sektoru FBiH, povećanju cijene električne energije, ali i situaciji u Naftnim Terminalima Ploče u koje federalni revizori nemaju pristup.
CAPITAL: Kako ocjenjujete finansijsku situaciju u Federaciji BiH?
Nikšić: Federacija BiH je finansijski stabilna, sigurna i razvija se. Ovo nije samo moja ocjena, nego ocjena vodećih svjetskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga, Moody`s i Standard & Poor`s. Odgovornim odnosom prema budžetu, u protekloj godini smo umanjili spoljni dug Federacije za 244 miliona KM. Ovo je najveći iznos vraćenog sapoljnog duga ikada, a zatekli smo rekordno visok spoljni dug. U prvih šest mjeseci ove godine ukupno je otplaćeno 562 miliona KM duga nastalog u ranijem periodu. To predstavlja značajan korak ka smanjenju ukupnog duga i održavanju finansijske stabilnosti FBiH. Naravno, postoje i brojni izazovi. Jedan od njih je Zavod PIO/MIO. Trenutno imamo situaciju da u Federaciji BiH na 1,2 radnika dolazi jedan penzioner, što je teško održiv omjer. Ovo je posljedica masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva u zadnjih deset godina. Poređenja radi, u bivšoj državi smo na tri radnika imali jednog penzionera. Sve to nas dodatno motiviše da što obuhvatnije i što odgovornije provedemo najveću finansijsku reformu u FBiH ikada. Pripremamo fiskalizaciju, smanjenje doprinosa i povećanje minimalne plate, sve to sinhronizovano. Tek kada budemo potpuno sigurni da imamo efikasan, održiv sistem bez „rupa“ i propusta, zakone ćemo pustiti u proceduru, a to će biti vrlo skoro.
CAPITAL: Iz Elektroprivrede BiH ne kriju da su u ogromnim gubicima, pratite li situaciju? Kakva je trenutno s obzirom na nepovoljnu hidrološku situaciju? Da li postoje planovi za gašenje još nekih jama u rudnicima u Federaciji BiH?
Nikšić: Prvo moram naglasiti da je stanje koje je u Elektroprivredi BiH zatekla nova uprava bilo katastrofalno. Zatečen je dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi po svim parametrima morala biti profitabilna. Nisam mogao vjerovati u kakvom su stanju zatečene brojne elektrane koje bi morale biti na najvišem nivou urednosti i funkcionalnosti. Cijene električne energije su jednostavno morale rasti ako želimo održati sistem funkcionalnim, a i dalje ćemo imati struju koja je među najjeftinijim u Evropi. Takođe, 430.000 građana neće biti obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem. Za 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM povećanje će se kretati od 0,04 feninga do maksimalno 30 feninga dnevno. Najugroženije kategorije stanovništva će biti subvencionisane. Pored lošeg upravljanja, jedan od razloga gubitaka je i niska produktivnost rudnika, koja je dodatno rasla učestalim protestima i štrajkovima rudara. Zato smo sa rudarima zaključili novi kolektivni ugovor kojim smo im osigurali dostojna primanja, a građanima Federacije, nadamo se, stabilan dotok rude nužne za održivost i razvoj elektroenergetskog sektora. Takođe, usvojili smo set energetskih zakona kojim idemo ukorak s vremenom i dio opterećenja i težišta prebacujemo na obnovljive izvore energije. Na taj način dodatno stabilizujemo mrežu, osiguranjem prihoda iz različitih izvora.
Most „Hercegovina“
CAPITAL: Upravo je otvoren most Počitelj ili preciznije „Hercegovina“, jedan od najzahtjevnijih objekata na Koridoru 5C. Kako Vi, kao neko ko dolazi iz Hercegovine komentarišete zamjerke na naziv mosta?
Nikšić: U mandatima kada sam ja premijer Federacije otvorili smo tunel „1. mart“, tunel „25. novembar“, probili tunel „Golubinja“ i otvorili most „Hercegovina“. Vlade u kojim su bili premijeri iz SDA nisu dali ime nijednom tunelu ili mostu. Možete li pogoditi zašto? Zato što se u tim mandatima nijedan tunel nije završio, kao ni izgradio niti jedan most. Drago mi je što sam na čelu vlade ili vlada koje završavaju poslove i projekte. Hercegovina je ime regije ove naše prelijepe države koja se zove Bosna i Hercegovina. Zajedljivost i ljubomora je ime za ono što su pokušavali pojedinci iz opozicije pljujući po ovom projektu. Podsjećam da su uoči otvorenja plasirali niz laži, od toga da neće biti državnih obilježja, da će u programu biti zastupljen samo jedan narod do toga da će most otvoriti Andrej Plenković. Kada je most otvoren uz najviši stepen poštivanja institucija ove države i njenih simbola, kada smo svjedočili izvrsnim nastupima raznovrsnih, talentovanih bosanskohercegovačkih izvođača, a gospodin Plenković, premijer susjedne države, je čak odustao i od mogućnosti da govori na ovom događaju zbog negativne kampanje dežurnih dušebrižnika, ostalo im je samo da problem vide opet ondje gdje ga nema, u imenu mosta.
CAPITAL: Revizori vam zamjeraju da je uplaćeno samo 25 odsto sredstava u Fond solidarnosti FBiH. Zašto?
Nikšić: Sredstva za fond će biti osigurana u omjeru u kojem postoji potreba za njihovim utroškom i naši pacijenti sigurno neće ostati uskraćeni. Fond je konačno zaživio i on će funkcionisati. Naravno da u prvim koracima ima poteškoća, jer mi smo Vlada koja mnogo toga radi po prvi put, nakon skoro decenije učmalosti i blokada. Probijamo blokade, rješavamo probleme i logično je da u tom procesu naiđete i na poneku neplaniranu poteškoću, ali mi nastavljamo dalje, nastavljamo odgovorno.
CAPITAL: Kada su u pitanju teme sa državnog nivoa, jedan od dogovora prilikom formiranja vlasti bio je da ćete deblokirati izgradnju HE Buk Bijela, gradnju Aerodroma „Trebinje“ i gasovod prema Srbiji? Da li su ti procesi danas blokirani, i da li su uopšte tema?
Nikšić: Svi projekti su tema i mi uvijek tražimo rješenja. Ne trebam nikome ovdje objašnjavati koliko je složeno pitanje funkcionisanje državne vlasti. Brojne probleme smo ipak riješili i zato smo otvorili pregovore za pristupanje. Ipak, brojna pitanja su još otvorena. Projekti koje spominjete su od šireg interesa, a realizuju se uglavnom na teritoriji RS. Ipak, zbog skorijih dešavanja, prijetnji kojekakvim secesijama, nepoštivanjem institucija države, brojni projekti su ostali blokirani. Štetu zbog toga trpe svi građani, a u nekim od konkretnih slučajeva najviše građani tog dijela BiH. Zato je potrebno sjesti za sto, konačno prihvatiti da vladavina prava podrazumijeva poštivanje državnog pravnog poretka u kojem je sasvim moguće i prihvatljivo da vam se nešto ne sviđa, ali sistem kakav jeste se mora poštovati dok se u zakonskoj proceduri eventualno ne izmijeni i ne poboljša. Takav princip važi za sve, na svim nivoima. Vjerujem da ima prostora da nakon izbora kada tenzije tradicionalno rastu, opet sjednemo za sto i damo novi zamah infrastrukturnim projektima i ispunjenju novih uslova za pristupanje EU. Naravno, uslov je poštivanje državnih zakona i institucija poput Komisije za koncesije odnosno Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
CAPITAL: Šta se događa sa knjiženjem državne imovine u FBiH?
Nikšić: Kao što sam rekao u prethodnom odgovoru, svi moramo poštovati odluke državnih institucija, a posebno ustavnih sudova kao najviših autoriteta u našoj zemlji. Federacija nije knjižila državnu imovinu na entitet. U slučaju Adriatic Metalsa, najveće investicije u poslijeratnoj BiH, određeno zemljište smo privremeno ustupili na korištenje, uz obavezu investitora da po okončanju radova lokaciju vrati u prvobitno stanje. Ipak, dobili smo presudu koja je takva da traži revidiranje naše odluke i traženje drugih solucija. To ćemo naravno i učiniti, poštujući presudu sa kojom se možda nužno i ne slažemo, jer državna imovina nikome nije ni data ni poklonjena, ni prodana, nego ustupljena na privremeno korištenje zarad višeg, opšteg interesa. Kao što sam rekao, presudu ćemo sprovesti i tražiti nove načine za zadržavanje ovog najvećeg investitora u poslijeratnoj istoriji BiH.
CAPITAL: Kako posluju Naftni Teminali u Pločama? Imate li informacije? Ranije revizori nisu imali pristup, a sva nastojanja novinara da posjete Terminale ili dobiju bilo kakve informacije od uprave nisu urodile plodom.
Nikšić: Naftni terminali u Pločama su firma kćerka Operatora – Terminali Federacije, a nalaze se u vlasništvu Vlade FBiH. Naravno da su dužni kao i ostale kompanije u vlasništvu Federacije podnositi izvještaj o svom poslovanju. Nismo još uspjeli, pored ostalog i zbog posljednjeg slučaja istrage i suspenzije predsjednika uprave Operatora i njegovog zamjenika, u potpunosti sagledati poslovanje firme u Pločama. Postoje neke naznake da ugovori o iznajmljivanju kapaciteta nisu adekvatni, ali ćemo o tome kada stvarno sagledamo stanje. Informisan sam od Ureda za reviziju o problemima sa kojima su se suočili prilikom pokušaja revizije. Zatražio sam informaciju od uprave Terminala, sjedište firme je na teritoriji druge države, te ćemo otkloniti formalne prepreke za ulazak revizije u drugu državu. Tada ćemo vidjeti da li su revizori spriječeni zaista zbog formalnih razloga ili nekih drugih. Na osnovu toga Vlada će se odrediti, jer niko nema pravo da zaustavi reviziju poslovanja državnih kompanija.
CAPITAL: Aleksandra Tolj Ružić
