BERLIN, Vodeći njemački ekonomisti ocjenjuju da stranke koje građanima obećavaju sniženje poreskih izdataka, to neće moći da ostvare zbog posljedica ekonomske i finansijske krize. 
Profesor Volfgang Vigard, član vladinog Savjeta stručnjaka za praćenje ukupnog ekonomskog razvoja, takozvanog Savjeta ekonomskih mudraca, smatra da poslije izbora mora čak da dođe do povećanja poreza.
Peter Bofinger, takođe član Savjeta, ocjenio je da političari koji pred izbore najavljuju sniženje poreza građanima, moraju prvo da kažu odakle misle da plaćaju nagomilane finansijske obaveze, prije svega kamate na uvećani državni dug.
Stručnjaci smatraju da poslije izbora mora da dođe do povećanja poreza, a kao “najmanje štetno za privredni razvoj” navodi se povećanje poreza na dodatu vrijednost od najamnje jednog procenta.
I Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel i sada opozicioni Liberali najavljuju biračima snižavanje poreza, pominje se čak i da će to biti već 2011. godine.
CDU sada vlada u “velikoj koaliciji” sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD), ali želi da, ukoliko to dozvoli rezultat izbora 27. septembra, novu vladu sastavi sa Liberalima kao mlađim koalicionim partnerom.
Njihove planove ekonomisti smatraju “iluzornim” jer, s obzirom da daljeg zaduženja ne smije da bude, obećano sniženje poreza ne može se finansirati iz novog zaduživanja. To znači da “ko želi da jedan porez smanji, mora da
poveća neki drugi”, rekao je Vigard nazivajući sadašnje stanje državnog budžeta “dramatičnim”.
I najave političara o povećanoj štednji ekonomisti smatraju neosnovanim. Jer, kako je naveo Bofinger u jednom intervjuu, Njemačka već sada za obrazovanje daje manje od prosjeka OECD, dok je, po izdacima za infrastrukturu, pri dnu liste zemalja Evropske unije.
Uštede teško da može da bude i kod subvencija, jer one su pretežno sada davanja za socijalno ugrožene dijelove stanovništva “koja obezbeđuju da ti ljudi na prihvatljiv način učestvuju u društenom životu”. Tu su pomenute državne dotacije za gradski saobraćaj ili za dječje vrtiće.
“Političari koji sada govore o snižavanju poreza treba prvo da objasne kako će da plaćaju dodatne kamatne izdatke”, rekao je Bofinger i naveo da novi državni dugovi, uzeti zbog krize, samo godišnje kamate povećavaju za 15 do 20 milijardi evra.
Savezni izbori za Bundestag održavaju se 27. septembra. Ekonomisti smatraju da je Njemačka na putu lakog privrednog oporavka i procjenjuju da pad bruto društvenog proizvoda u ovoj godini neće iznositi pet do šest, kako se
prvobitno predviđalo, već najviše 4,8 odsto. Ali, čak u tom slučaju, ova godina će ostati kao godina najveće privredne i finansijske krize u posljeratnoj Njemačkoj.
