BEOGRAD, Kamate na dozvoljene minuse u Srbiji dovoljne su za isplatu plata zaposlenima u banci. Ovim riječima nam, bez navođenja konkretne sume novca, jedan bankar objašnjava koliko, zapravo, košta korišćenje popularne pozajmice po tekućem računu. A košta, u prosjeku, čak 35,64 odsto godišnje.
Dozvoljeni minus u Srbiji koristi više od četiri miliona građana i to u iznosu od 37,5 milijardi dinara, koliko, prema podacima Kreditnog biroa, iznosi vrijednost ukupno odobrenog dozvoljenog prekoračenja. A kamate u bankama su približne visine, kreću se uglavnom preko dva odsto mjesečno, što na godišnjem nivou bude i više od 30 procenata. Neko plati manje, neko više, već u zavisnosti od toga da li je stalno u minusu ili samo povremeno. Ova kamata se obračunava po dnevnom principu, u zavisnosti od stanja na tekućem računu.
– Kada, svakog 10. u mjesecu, dobijem poruku na mobilni telefon da mi je „legla“ plata, bukvalno se utrkujem sa bankom: da li ću ja prije podići pare sa bankomata, ili će mi banka „skinuti“ ratu kredita koja dospijeva istog dana – kaže Beograđanka Tatjana Simić. Iako je, potom, do sljedeće uplate u negativnom minusu cijele dvije nedjelje, Tatjana ističe da je ovo jedini način da joj kućni budžet finansijski „opstane“.
Kamate na dozvoljene minuse su visoke, a kada se na to doda i iznos koji se zaračunava na „nedozvoljeni minus“, zarada banke po ovom osnovu se značajno uvećava.
Saznati koliko iznosi tačna kamatna stopa na negativan minus ravna je podvigu, jer pojedine banke ne objavljuju ni visinu kamata na dozvoljeno prekoračenje, a kamoli na nedozvoljeno. Ipak, oni koji su bar jednom „probili“ dozvoljeni minus, znaju da im, uz blokadu računa, sljeduje bar pet odsto mjesečne zatezne kamate.
Inače, građani Srbije trenutno su u nedozvoljenom minusu 2,5 milijardi dinara. Ovakve situacije najčešće se dešavaju kada korisnici tekućih računa podignu cijelu zaradu, a potom im dospije rata kredita ili, eventualno, neki ček kojim je plaćano „na odloženo”. Novosti