BEOGRAD, Ekonomski savjetnik premijera Srbije Boško Živković ocijenio je da još “nema ni jedne fundamentalne promjene” na osnovu koje bi se moglo tvrditi da je srpska privreda krenula uzlaznom putanjom.
“Neke dosadašnje procjene pojedinih ministara u vladi bile su jednostavno pogrešne, jer su prerano interpretirani neki prethodni indikatori u kretanju industrijske proizvodnje”, rekao je on za novi broj mjesečnika “Ekonometar”, koji će izaći u utorak.
Prema riječima Živkovića, relativan uticaj na rast industrijske proizvodnje, prerađivačke industrije i izvoza imalo je paljenje obe visoke peći u Smederevu i opravak reciklaže, dok, kako je istakao, “sve ostalo stoji tamo gdje je i bilo”.
On je napomenuo da je paljenje visokih peći u železari Ju-Es stil u Smederevu učinjeno zato što se dogodila havarija u željezari te kompanije u Košicama, a ne što su se stvari u svijetu bitnije promjenile kad je riječ o tržištu čelika.
Na pitanje kako vidi srpsku ekonomiju u 2010. godini, Živković je istakao da je previše nepoznanica da bi se dala iole ozbiljnija procjena”, ali da bio bio zadovoljan da ne bude gora od 2009. godine.
“Ne zna se ni orijentaciono koliki će biti prihod od privatizacije, a ni priliv novih kredita. I što je još važnije, ne zna se kad će konjunktura na svjetskom tržištu krenuti uzlaznom putanjom, što bi povuklo domaću proizvodnju i izvoz”, rekao je on.
Živković je ocjenio da bi srpski zvančnici trebalo da vode računa o tome da novo zaduživanje države ima smisla ako se novac koristi u izgradnji infrastrukture.
“Zaduživanje radi pokrivanja budžetskog deficita i davanja raznoraznih subvencija, koje se svakog dana izmišljaju, ne vidim kao dobro rješenje. Politički je korisno na kratak rok, ali je na dugi rok vrlo opasno”, rekao je član Ekonomskog savjeta premijera Srbije.
Prema riječima Živkovića, takvo zaduživanje bi moglo vrlo brzo da dovede učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) “prema kritičnim vrijednostima, tim pre što se najavljuju novi krediti”.
Javni dug Srbije još je znatno ispod kritične vrijednosti jer je, kako je rekao, njegovo učešće u BDP ispod 30 odsto.
“Prema Mastrihtskom sporazumu, granica ispod koje se javni dug države tretira kao optimalni je 60 odsto. Međutim, pošto je kod nas taj nivo tolerancije niži bilo bi mudro da se kao maksimalna moguća granica postavi 40 odsto, a ne 60 odsto”, rekao je Živković. Beta
