NJUJORK, Na Wall Streetu su juče cijene akcija potonule više od 1,5 odsto, jer su dužnički problemi Irske, moguće stezanje monetarne politike u Kini i jačanje dolara natjerali ulagače na povlačenje iz rizičnijih investicija.
Kao i u proljeće, u fokusu ulagača ponovo su dužnički problemi u evrozoni, samo što ovoga puta u glavnoj ulozi nije Grčka nego Irska. U maju je Evropska Unija morala uskočiti u pomoć Grčkoj zbog prevelike budžetske potrošnje, dok Irska ima problema s troškovima nacionalizacije tri banke koje su se našle pred kolapsom nakon sloma tamošnjeg tržišta nekretnina.
I dok su uzroci finansijskih problema u Grčkoj i Irskoj različiti, njihov uticaj na tržište je isti: ulagači se plaše da će EU morati uskočiti u pomoć Irskoj. I ne samo njoj, slični problemi tinjaju u Portugalu i Španiji. Zbog toga je evro pod snažnim pritiskom, pa je juče njegov kurs, po prvi put nakon 7 nedjelja, zaronio ispod nivoa od 1,35 dolara. Pritom je dolar ojačao za 0,9 odsto u odnosu na korpu valuta.
Jačanje dolara izazvalo je, pak, oštar pad cijena sirovina. Terminska cijena nafte na američkom tržištu potonula je 3 odsto, na 82,40 dolara po barelu, najniži nivo od početka novembra, dok je cijena zlata pala više od 2, a srebra više od 3 odsto. To je izazvalo oštar pad akcija u rudarskom i energetskom sektoru, pa su ta dva sektora, s padom većim od 2 odsto, juče bili najveći gubitnici. Pritom je cijena akcije Freeport-McMoRan Copper & Golda potonula 4,3 odsto, Alcoe 2,8, a Exxon Mobila 2,2 odsto.
“Glavno je pitanje je li ovaj uspon dolara samo korekcija u širem trendu slabljenja američke valute, ili je to početak preokreta. Ako ovo znači da se dolar konačno stabilizuje i čvrsto staje na obje noge, mislim da je pred nama osjetna korekcija cijena na tržištu akcija, ali i sirovina”, kaže Bill Strazullo, strateg u firmi Bell Curve Trading.
Cijene akcija i sirovina rasle su dok je dolar slabio, no od početka novembra američka je valuta prema evropskoj ojačala za otprilike 5 odsto. Cijene sirovina pod pritiskom su i zbog toga što se očekuje zaoštravanje monetarne politike u Kini, koja ima problema s visokom inflacijom i snažnim rastom kreditiranja. Stezanje monetarne politike izazvalo bi, pak, usporavanje rasta druge po veličini svjetske privrede, a time i pad potražnje za sirovinama, s obzirom da je Kina najveći svjetski uvoznik sirovina.
Ulagači na Wall Streetu plaše se i da bi američka centralna banka mogla smanjiti svoj program otkupa 600 milijardi dolara državnih obveznica jer su sve glasniji kritičari tog njenog poteza kako u svijetu, tako i u SAD-u. Predsjednik Fedove filijale u St. Louisu James Bullard kazao je juče kako bi centralna banka smanjila taj program samo ako dođe do snažnog poboljšanja u američkoj privredi.
No, to nije umirilo ulagače, pa su juče pale cijene akcija u svih 10 industrijskih grupa S&P 500 indeksa. Od 30 sastavnica Dow Jones indeksa na vrijednosti su, pak, dobile samo dvije, i to akcije trgovačkih lanaca Wal-Marta i Home Depota.
Na užurbano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i visok obim trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu juče je vlasnika zamijenilo 9,6 milijardi akcija, dok je dosad prosječan dnevni promet u ovoj godini iznosio 8,72 milijarde. Pritom su na NYSE 2.642 akcije izgubile na vrijednosti, dok ih je samo 405 poskupilo.
VIX indeks Čikaške berze opcija, poznat i kao ‘indeks straha’, skočio je, pak, juče za gotovo 12 odsto, što je njegov najveći dnevni skok još od polovice avgusta. To pokazuje da su ulagači spremni platiti više za osiguranje svojih portfelja, jer očekuju nestabilnost na tržištu.
Dow Jones Industrial Average pao je 178 bodova, ili 1,59 odsto, na 11.023 boda, dok je Standard & Poor's 500 potonuo 1,62 odsto, na 1.178 bodova, a Nasdaq Composite 1,75 odsto, na 2.469 bodova. Hina
