TOKIO, Na azijskim berzama su indeksi oštro pali, kao i na Wall Streetu krajem prošle nedjelje, što je posljedica strahova ulagača od jačanja inflacije i stezanja monetarne politike centralnih banaka.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,7 %, što je njegov najveći dnevni pad od kraja 2016. godine.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks potonuo više od 2 %, dok su cene akcija u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,7 i 1,8 %.
Azijske ulagače uznemirio je pad indeksa na Wall Streetu u petak za više od 2 %, zbog snažnog rasta prinosa na obveznice.
Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno je jutros porastao na 2,86 %, najviši nivo od početka 2014. godine.
Prinos na 2-godišnje američke obveznice porastao je na 2,16 %, blizu najvišeg nivoa u devet godina, što povećava konkurentnost prinosa na obveznice u odnosu na akcije. Na primer, dividendni prinos na akcije iz sastava Dow Jones indeksa iznosi 2,13%.
A skok prinosa uslijedio je u petak nakon što je objavljeno da je u januaru u SAD-u otvoreno 200.000 novih radnih mesta, više nego što se očekivalo, što pokazuje da se situacija na tržištu rada i dalje poboljšava.
Pritom su plate zabilježile najveći rast na godišnjem nivou u osam i po godina. A to bi moglo podstaći rast potrošnje i inflacije, pa bi američka centralna banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.
Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.
Procjenjuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti podsticajne monetarne mjere, a sve to potiče rast prinosa na obveznice, što povećava troškove zaduživanja kompanija.
Azijske ulagače zabrinjava i pad terminskih indeksa jer je S&P 500 terminski indeks trenutno u minusu 0,3, a Dow Jones 0,6 %, što najavljuje dalji pad cena akcija na Wall Streetu u ponedeljak.
Uz to, nastavljen je pad cijena nafte. Nakon što je prošle nedjelje skliznula 1,3 %, jutros je cijena barela na američkom tržištu pala za 65 centi, na 64,80 dolara.
Na londonskom tržištu barel je pojeftinio 70-ak centi, na 67,85 dolara, nakon što mu je prošle nedelje cena potonula 2,7 %.
A na valutnim tržištima dolar je stabilan nakon što je prošle nedjelje njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, blago porastao po prvi put nakon šest nedjelja gubitaka.
Jutros se kreće oko 89,15 bodova, koliko je iznosio i u petak na zatvaranju tržišta.
Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula sa 110,10 jena, koliko je iznosila u petak uveče, na 109,95 jena.
No, dolar je stabilan u odnosu na evropsku valutu, pa se kurs evra kreće na nivoima od petka, oko 1,2460 dolara. Hina