BEOGRAD, Privreda u Srbiji je zakazala u uplati poreza na dodatu vrijednost, pa je ovaj prihod u prvoj polovini godine realno za oko pet odsto manji nego lani. Osim budžeta, u posljednje vrijeme se slabijim tempom puni i PIO fond. Izvještaj Ministarstva finansija pokazuje da je za prvih pet mjeseci ove godine došlo do realnog pada uplate doprinosa i to za 6,9 odsto u odnosu na isti period lani.
O starosti ovih dana, sudeći po finansijskoj disciplini, najmanje razmišljaju poljoprivrednici. Oni su od početka godine za buduće penzije izdvojili čak 12 odsto manje novca nego prošle godine. S druge strane, da bi očekivali bilo kakvu pomoć države, moraju da registruju gazdinstva, uplaćuju poreze i doprinose.
Poljoprivreda je u velikoj krizi i ljudi nemaju novca – odgovara Bogdan Šuljmanac, predsjednik Asocijacije poljoprivrednika Srbije. – Da bi dobili državne subvencije poljoprivrednici moraju da izmiruju niz obaveza. To toliko košta i mnogima se na kraju ne isplati. Oni koji imaju svega po nekoliko hektara, pa i do deset hektara zemlje, na kraju daju više novca nego što dobiju subvencija. Ja plaćam sve i svakog dana mi stižu razni računi. Pored poreza i doprinosa, tu su i opštinske takse, kućarine i dodatni nameti. Mnogi poljoprivrednici su se i prezadužili, a ne mogu da zarade. Pa kilogram svinjetine je 140 dinara. To je ispod proizvodne cijene.
Nivo uplaćenih doprinosa potvrđuje da „ruže ne cvjetaju“ ni u samostalnim djelatnostima. Iznos ukupnih uplata je za svega 1,1 odsto veći nego lani. Dvocifreno povećanje potrošačkih cijena, 12,3 odsto u odnosu na lani, da je bilo mogućnosti, značilo bi i toliko povećanje zarada. Pošto su doprinosi svega 1,1 odsto veći, znači da su plate mirovale, ali i da su mnogi zakazali u izmirivanju obaveza.
– To su male firme kojima su porasli troškovi, smanjio se promet, pa su bile primorane da plate svedu na minimalac – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. – Pao je prosjek plata, pa je realno pala i uplata doprinosa. A stope poreza i doprinosa kod njih su iste kao u profitabilnim djelatnostima poput finasijskih usluga ili duvanske industrije. Vjerujem da će nivo uplaćenih doprinosa još padati. U samostalnim djelatnostima čak 42 odsto otvorenih radnji propadne u prve dvije godine postojanja. Posljednjih godina mi imamo i problem što je sve manje novih preduzeća.
Samo privid
Iznos uplaćenih doprinosa je u prvih pet mjeseci za 5,4 odsto veći nego prije godinu dana. Sa uračunatom inflacijom, međutim, to znači realan pad prihoda od 6,9 odsto.
Doprinosi za PIO zaposlenih nominalno su viši za 10,9 odsto, dok doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti nominalno rastu po stopama od 4,5 odsto, odnosno 6,9 odsto. Novosti
