BEOGRAD, Ekonomista Pavle Petrović ne vjeruje da će Srbija prekršiti zakon, bez obzira na to što je najavljeno da će aprilska povišica biti limitirana na 2,95 odsto.
Ako se to dogodi onda bi to bilo kršenje pojedinačnog pravila po kome bi lična primanja trebalo da budu povećana za onoliko koliko porastu cijene u prvom tromjesečju.
Petrović, međutim, vjeruje da je Ministarstvo, iz tehničkih razloga, u budžet za 2011. moralo da unese neku procjenu i da je vjerovatno tako nastala ta zabluda da će aprilska povišica biti limitirana.
“Definitivno, Zakon o budžetskom sistemu, u koji su unijeta fiskalna pravila, kaže da se plate i penzije u aprilu indeksiraju s tromjesečnom stopom inflacije”, kaže on. Ipak, ako se to dogodi to će biti drugi put od početka godine da Vlada krši Zakon o budžetskom sistemu, u koji su unijeta fiskalna pravila, a koji je donijela prije samo nekoliko mjeseci.
Kada je u januaru prvi put izmjenjeno fiskalno pravilo, po kome je rast plata i penzija trebalo da bude jednak stopi inflacije u drugoj polovini 2010. godine, državni zvaničnici uglavnom su naišli na razumijevanje ekonomista. Jer, inflacija je iznenadila sve, pa bi u slučaju da su plate i penzije tada uvećane za pun iznos rasta cijena, minus u državnoj kasi bio znatno veći od 4,1 odsto. Tako je u januaru rast plata i penzija bio ograničen na dva odsto.
Ako bi se to ponovilo u aprilu, onda bi to bilo direktno kršenje Zakona i gubljenje kredibilnosti, ističe Petrović i još jednom ponavlja da ne vjeruje da će se to dogoditi. “Veća je opasnost da se pretera s povećanjem plata i penzija. To me više plaši nego da će situacija biti obrnuta, jer već postoje veliki pritisci za znatnim povećanjem plata”, ističe Petrović.
On podsjeća da veća inflacija znači i veći izdatak za plate i penzije i da to može da dovede do većih poreskih prihoda. Ako se to dogodi, onda je moguće isplatiti jednokratnu pomoć najugroženijim zaposlenima i penzionerima u ukupnom iznosu od 10 milijardi dinara.
“To nikako ne smije da se potroši za veće povećanje plata i penzija jer bi se onda taj rast prenio i u budžet za sljedeću godinu. Isplata jednokratne pomoći najsiromašnijima ima socijalno opravdanje jer su cijene hrane otišle nagore, a ta poskupljenja najviše pogađaju najsiromašnije. Velika je nezaposlenost, privreda se nije oporavila, hrana će nastaviti da poskupljuje još neko vrijeme tako da je zdrav socijalni rezon da se najugroženijim kategorijama stanovništva pomogne. Ekonomski, to neće biti udar na budžet”, zaključuje Petrović. Politika
