Plagijati ne mogu u Evropu

BANJALUKA, Ukoliko BiH u potpunosti ne primijeni evropske propise o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu, neće moći postati članica EU. U industrijska prava ubrajaju se žig, patent, industrijski dizajn i geografska oznaka, dok se autorska i srodna prava uglavnom odnose na književna, naučna i umjetnička djela.
Evropske obaveze BiH
Lidija Vignjević, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, kaže da postoje tri nivoa usklađivanja koja BiH mora da sprovede.
Kao prvo, BiH mora prihvatiti pravnu stečevinu EU, u okviru koje značajno područje pripada autorskim pravima i srodnim pravima, patentima, te intelektualnom vlasništvu. Osim toga, BiH je obavezna da do 2013. godine u potpunosti implementira odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje se odnose na ovu oblast. Takođe, proces pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koji je u toku, zahtijeva da se zemlja u potpunosti uskladi s TRIPS-om, odnosno Sporazumom o intelektualnom vlaništvu pri međunarodnoj trgovini.
TRIPS je sporazum potpisan 1994. godine na insistiranje SAD, EU, Japana i drugih razvijenih zemalja. U suštini, on predviđa stroge kriterijume zaštite intelektualnog vlasništva u trgovini koji obavezuje sve zemlje članice.
Neke od najvažnijih odredbi tog sporazuma su da je pravo na kopiranje (copyright) produžen na 50 godina od smrti autora, copyright se dodjeljuje automatski, bez potrebe upućivanja formalnog zahtjeva, kompjuterski programi se tretiraju kao “literalno djelo” i time automatski dobijaju isti nivo zaštite, patenti se moraju dodjeljivati u svim područjima tehnologije i moraju da budu na snazi 20 godina. Za BiH je najvažnija odredba koja se tiče svake članice WTO-a ponaosob, a to je da zakon o intelektualnom vlasništvu zemlje ne može dati prava nosiocu tog prava u zemlji koja ne uživaju i nosioci prava u drugim zemljama. Drugim riječima, intelektualno vlasništvo mora biti jednako za svakoga.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
U članu 73 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH se obavezala da će od dana stupanja na snagu sporazuma državljanima zemalja EU priznati sva intelektualna, industrijska i trgovinska prava. Osim toga, u stavu pet ovog člana navodi se da u slučaju kršenja ovih odredbi, mora biti informisan Savjet za stabilizaciju i pridruživanje. Ovo tijelo može i suspendovati sporazum ukoliko BiH nastavi da krši autorska prava i prava na intelektualnu svojinu.
Vignjevićeva kaže da su trenutno u parlamentarnoj proceduri Prijedlog zakona o autorskim i srodnim pravima, koji će zamijeniti trenutno važeći zakon iz 2002. godine, te Prijedlog zakona o kolektivnom ostvarenju autorskih i srodnih prava.
Ona navodi da je u pripremi još pet zakonskih akata, da bi se zadovoljili uslovi postavljeni iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, primijenile pravne stečevine EU te primjedbe odredbi WTO-a.
Ti akti se odnose na zaštitu patenata, žig, industrijski dizajn, geografsko područje, te zaštitu topografije digitalnih kola.
Inovatori u BiH
Husein Hujić, generalni sekretar Saveza inovatora BiH, kaže da je položaj inovatora u BiH jako težak, ali da su problemi s kojima se oni susreću slični problemima svih inovatora bilo gdje u svijetu.
“Na svakom sastanku inovatora na svjetskom nivou pokrećemo uvijek isto pitanje: Tražimo da se pojednostavi procedura i prilagodi malim inovatorima. Novac koji je potreban da oni ulože da bi zaštitili svoju inovaciju na svjetskom nivou mjeri se stotinama hiljada dolara”, kaže on.
Drugi problem, koji je po njegovom mišljenju specifičan za BiH, je činjenica da inovatori nemaju pomoć kada se obraćaju u Institut da bi zaštitili svoju inovaciju.
“Ljudi se suoče s velikim brojem formulara, procedura i pitanja. To nije problem onima koji već imaju nekoliko inovacija, pa su upoznati s procedurom. Ali oni koji dolaze prvi put, njima je to sve jako teško”, ističe on.
Hujić navodi da bi bilo potrebno da se na nivou BiH zaposli nekoliko ljudi koji bi imali zadatak da pomažu mladim inovatorima da se snađu i da im pruže pomoć kad im zatreba.
“Na svjetskom nivou mi imamo velike uspjehe. U poređenju s velesilama poput EU, Japana ili SAD, naši inovatori pokupe relativno veliki broj priznanja širom svijeta”, kaže Hujić.
Borba protiv piraterije
Jedna od oblasti koja se dotiče autorskih prava i industrijskog vlasništva je suzbijanje piraterije. Tim poslom se u BiH bave inspekcijski organi i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u čijoj nadležnosti su carinski poslovi.
Prema riječima Ratka Kovačevića, portparola UIO, u toku 2009. godine otkriveno je pet pokušaja uvoza robe u BiH, gdje je prekršen Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH.
“Ovaj podatak ukazuje da je došlo do smanjenja pokušaja uvoza falsifikovane robe u BiH, jer je u prijašnjim godinama broj otkrivenih slučajeva uvoza robe gdje je prekršen Zakon o industrijskom vlasništvu bio mnogo veći”, kaže Kovačević.
On kaže da Carinska služba u UIO ima zakonsku obavezu da, ukoliko posumnja da određena roba koja se uvozi u BiH predstavlja krivotvorine poznatih i zaštićenih marki, pozove ovlaštenog zastupnika te određene robne marke koji provjerava da li se zaista radi o falsifikatu.
“Ako nosilac prava industrijskog vlasništva utvrdi da se zaista radi o falsifikatima određene robne marke, tada Carinska sluzba privremeno oduzima predmetnu robu, a nosilac prava mora položiti garanciju za moguću štetu koja bi eventualno mogla da nastane. Takođe, nosilac prava industrijskog vlasništva mora podnijeti tužbu ili pokrenuti drugi postupak u roku od sedam dana dao bi se opravdale preduzete mjere i kopiju tužbe dostaviti u UIO.
Roba, koja je predmet sudskog spora, čuva se u skladištu UIO i Uprava će postupiti sa ovom robom u skladu s konačnom odlukom nadležnog suda”, navodi Kovačević.
Zaštita intelektualnog vlasništva u EU
U oblasti zaštite autorskih prava i srodnih prava postoji devet oblasti koje regulišu ovo područje.
1. Zaštita autorskih prava u ekonomiji znanja iz 2008. godine
Zaštita autorskih prava shvata se kao temelj ekonomije znanja, istraživanja, nauke i obrazovanja. Ovim dokumentom ujedinjeno je i dopunjeno nekoliko evorpskih direktiva.
2. Upravljanje autorskim pravima u unutrašnjem tržištu EU iz 2004. godine
Ovim dokumentom propisuje se način na koji se administrativno upravlja autorskim pravima, npr. kroz licence, finansiranje, plaćanje i slično.
Komisija smatra da trenutno važeće metode, koje su regulisane kroz nacionalno zakonodavstvo, otežava funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, zbog čega to želi dići na nivo EU.
3. Uslovi zaštite autorskih prava iz 2006. godine
Rok trajanja zaštite literarnih i umjetničkih djela produžen je na 70 godina nakon smrti autora djela.
4. Distributivna prava autorskih djela iz 2001. godine
EU uvidjela je potrebu harmonizacije zakonodavstva na nivou EU kroz uvođenje obaveznog prava distribucije djela u korist autora. Ova oblast odnosi se na djela poput slika, skulptura, knjiga, fotografija, i slično.
5. Prava iznajmljivanja i korištenja iz 2006. godine
Zemlje članice obavezne su da kontrolišu prodaju, iznajmljivanje i upotrebu proizvoda i djela koja su pod zaštitom.
6. Autorska prava u radiodifuzinim medijima iz 1993. godine
Ova oblast bavi se načinima na koje se može distribuisati materijal ili obavljati prenosi različitih televizijskih ili radijskih performansi.
7. Pravna zaštita baza podataka iz 1996. godine
Ova direktiva odnosi se na sve vrste baza podataka, od elektronskih do printanih.
8. Pravna zaštita usluga koje su zasnovane na pristupu uslovnog korištenja iz 1998. godine
Ova uredba bavi se zaštitom prava djela nad kojima postoji uslovan pristup. To se odnosi na korištenje kodiranih komercijalnih kanala, korištenje plaćenih audio i video-sadržaja sa Interneta.
9. Pravna zaštita kompjuterskih programa iz 2009. godine
EU obavezuje zemlje članice da zaštite kompjuterske programe na svojoj teritoriji. Oni treba da imaju isti nivo zaštite kao i literana djela.
Industrijska prava
U oblasti zaštite industrijskih prava, EU u svojoj legislativi ima tri oblasti:
1. Osnaživanje sistema patenata u Evropi iz 2007. godine
Evropska komisija ukazuje na činjenicu da je trenutni sistem registracije patenata skuplji od sistema u SAD i Japanu. Zato smatra da bi prenošenje tih prava sa zemalja članica na EU stvorilo uslove za efikasniji i jeftiniji sistem.
2. Potreba stvaranja sistema patenata na nivou EU iz 2000. godine
Cilj ove direktive je postepeno stvaranje legalnog okvira koji bi stvorio jedinstvene pravne okvire na teritoriji cijele EU. U Komisiji smatraju da bi se time pojednostavio i pojeftinio trenutno važeći sistem.
3. Uspostava suda za patente
Uspostavljanje ovakvog suda bio bi zadnji korak u zaokruživanju zajedničkog prostora za registraciju patenata na teritoriji EU. On može biti uspostavljen tek nakon što se provedu gore navedene regulative budu sprovedene.
Zaštita robnih marki
U oblasti zaštite robne marke, odnosno žiga, EU ima tri oblasti:
1. Zajednički zaštitni znak iz 1993. godine
Ova regulativa uvodi sistem dodjele zaštitnih znakova na nivou EU kroz Kancelariju za harmonizaciju unutrašnjeg tržišta. Njegova glavna karakteristika je da takav žig ima jednako značenje u svim zemljama članicama EU.
2. Usklađivanje zakonodavstva zemalja članica EU iz 1988. godine
Ovom direktivom precizirano je na koji način i koja dobra i usluge mogu imati svoj vlastiti zaštitni znak.
3. Plaćanje takse Kancelariji za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu iz 1995. godine
Ovom regulativom uređuju se načini plaćanja žiga, obnavljanja žiga, sancije pri zloupotrebi, kao i takse pri registraciji, odjavi ili obnavljanju žiga. Nezavisne novine