BANJALUKA, Ključ rješenja za premošćavanje krize jeste finansijski sektor koji mora da dijeli sudbinu cijele privrede i društva, jer je danas vrlo teško ispuniti sve zahtjeve koje banke postavljaju pred privredu. Izvršićemo pritisak na finansijski sektor, jer i bankari moraju podnijeti dio teškoće u privređivanju i savladavanju krize, što je recept iz okruženja. Na koji način i kako, još ćemo da vidimo, najavio je ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Slobodan Puhalac.
Ministar Puhalac ističe da je u ovoj godini jedan od najvažnijih zadataka Vlade RS da vodi računa o zdravom dijelu privrede i da se njoj obezbijede maksimalni uslovi za likvidnost.
Kako ocjenjujete proteklu godinu kada je u pitanju industrijska proizvodnja u RS?
PUHALAC: Planirani rast industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji, prema Ekonomskoj politici za 2009. godinu, mnogo je manji od ostvarenog, zahvaljujući radu rafinerijskih kapaciteta, proizvodnji zeolita, saobraćajnih sredstava i dijelova motora. Rast u prerađivačkoj industriji za prvih 11 mjeseci 2009. godine iznosi 34,9 odsto, a u ukupnoj industriji 18,8 odsto. Jedan od ciljeva bio je i očuvanje radnih mjesta u industriji tekstila, kože i obuće što je ostvareno zahvaljujući naporima proizvođača i subvencijama Vlade RS u iznosu od 4,6 miliona maraka. Za podsticaj izvoza izdvojili smo deset miliona maraka, a za podršku uvođenju ISO standarda 600.000 maraka. Takođe, privredu smo podržali kroz odgodu i reprogram poreskih obaveza u iznosu od 109,7 miliona maraka. Kada su u pitanju očekivanja za 2010. godinu, mogu da kažem da sam po prirodi umjereni optimista. Najavljene investicije u Rafineriji nafte i “Petrolu”, izgradnja hidroelektrana na Bosni i Bistrici, kapitalni remont u Ugljeviku i aktivnosti na pripremi izgradnje magistralnog gasovoda kroz RS, samo su dio velikih projekata čija realizacija daje šansu za optimizam.
Rafineriji nafte Bosanski Brod dodijeljena je važna uloga u privrednom razvoju RS.
PUHALAC: Uspješnom privatizacijom Naftne industrije RS, Vlada RS dala ja znatan podsticaj ekonomskom i privrednom razvoju RS i BiH i smanjenju trgovinskog deficita s inostranstvom. Rafinerija nafte dostiže predratni nivo i kvalitet svojih proizvoda. Od novembra prošle godine, preradila je oko milion tona sirove nafte. U njoj danas radi 1.591 radnik ili 187 radnika više nego kada je pokrenuta. Uvoz naftnih derivata u BiH je znatno smanjen, a tržište BiH dobija derivate koji su domaći proizvod izuzetnog kvaliteta. Naredni projekti u Rafineriji odnose se na kompletnu rekonstrukciju i modernizacije Nove linije prerade kroz uvođenje novih tehnologija koje omogućavaju ekološke standarde u proizvodnji i povećanje proizvodnog kapaciteta na četiri miliona tona prerade sirove nafte godišnje, uz kvalitet svih derivata u skladu s važećim standardima EU. U Rafineriju nafte do sada je uloženo oko 59 miliona evra, u Rafineriju ulja preko sedam miliona maraka i oko pet miliona u tri rekonstruisane pumpe “Petrola”. Investicije u Novu liniju prerade u Rafineriji Brod iznosiće oko 110 miliona evra, dok će se ukupna sredstva potrebna za investiranje i finansiranje tekućeg poslovanja u ovoj godini kretati oko 210 miliona evra. U današnjim uslovima, malo koja banka ima dovoljno raspoloživog kapitala da prati zahtjevne investicione projekte. Naftna industrija RS ima sreću da iza nje stoji Vnješekonom banka.
Projekat sa ČEZ-om u Gacku ima neslavan završetak. Zašto?
PUHALAC: Dva su osnovna razloga koja su uticala na dosadašnji neuspjeh projekta sa ČEZ-om. Prvi je postojanje tužbe malih akcionara koja je dovela do neunošenja imovine RiTE “Gacko” u zajedničko preduzeće “Nove elektrane RS”. Ovaj problem se mogao riješiti kroz dokapitalizaciju postojećeg RiTE “Gacko”, što je u načelu bilo prihvaćeno, ali do sporazuma nije došlo. Drugi ozbiljan problem je nastao kada smo dali primjedbe na predloženu Studiju izvodljivosti. Češki partner je tražio da obaveze po osnovu emisije ugljen-dioksida padnu na teret Vlade, zatim garancije za liberalizaciju tržišta, prekogranične kapacitete, garancije koje se odnose na prodaju i kupovinu električne energije, vanbilansne obaveze i druga ekološka pitanja. Krajem maja prošle godine ERS je zvanično dobila od Sekretarijata Međunarodnog arbitražnog suda zahtjev ČEZ-a za pokretanje arbitraže protiv RiTE “Gacko”, ERS i Vlade RS u kojem se kao razlog pokretanja tog postupka navodi kršenje Sporazuma o provedbi. Postupak po ovom zahtjevu još nije počeo, jer mu prethode proceduralne aktivnosti, što traje dvije do tri godine. Ovaj postupak se može obustaviti ukoliko se sa ČEZ-om postigne mirno rješenje spora, kao što je poravnanje. Odštetni zahtjev ČEZ-a iznosi 59 miliona evra plus kamate i isti je osporen po osnovu i visini. ERS, RiTE “Gacko” i Vlada RS preduzimaju aktivnosti na preciziranju protivtužbenog zahtjeva prema ČEZ-u zbog naknade štete i izmakle dobiti zbog nerazvijanja projekta usljed kašnjenja sa Studijom izvodljivosti i ugrožavanja osnovnih procesa RiTE “Gacka”.
Da li je još aktuelna ideja o više elektroprenosnih kompanija u BiH? Kakva je pozicija RS po tom pitanju?
PUHALAC: Stanje u Elektroprenosu BiH predstavlja personifikaciju odnosa u BiH i posljednji događaji i napori, i pored dobre volje, nisu doveli do suštinske normalizacije u ovoj kompaniji. I dalje ostaje velik dio neiskorištenih investicionih sredstava, a nema pomaka ni u dogovoru oko načina njihove raspodjele. Sve ovo pokazuje da će biti vrlo teško doći do adekvatnog rješenja i ostaje da se vidi šta će pokazati konkursi koji su u toku i eventualno nova garnitura ljudi u Elektroprenosu BiH.
Pri kraju priprema izgradnje TE Stanari
Što se tiče projekta TE Stanari, pripreme izgradnje su u završnoj fazi. U toku je izbor tehnologije i isporučioca opreme. Prema najavama koncesionara, sredinom ove godine može se očekivati završetak pripremne faze i zatvaranje finansijske konstrukcije. Poslije toga ide izrada projektne dokumentacije za obezbjeđenje građevinske dozvole, koja traje od šest do osam mjeseci, i početak izgradnje, krajem ove ili, eventualno, početkom sljedeće godine, kaže ministar Puhalac. Fokus
Komentariši