NOVI GRAD, Plastenička proizvodnja bilježi kontinuiran rast u BiH, pa su proizvođači postali sami sebi konkurencija, zbog čega je neophodna bolja organizovanost u ovoj oblasti, rekao je danas Omer Kurtović, stručni savjetnik za proizvodnju u zaštićenom prostoru Federalnog Zavoda za poljoprivredu.
Kurtović, koji je u Donjim Rakanima kod Novog Grada u plasteniku Svetozara i Slavice Japundža održao predavanje poljoprivrednicima koji se bave plasteničkom proizvodnjom, rekao je da je potrebno organizovati proizvođače kako bi oni tržištu ponudili paletu proizvoda i kako bi se izbjegle situacije da svi proizvođači proizvode svega nekoliko kultura.
Kada je riječ o plasteničkoj proizvodnji, Kurtović kaže da su proizvođači uglavnom prepušteni sami sebi i dešava se da se koriste i sorte koje nisu namijenjene za plasteničku proizvodnju, što ima za posljedicu niske prinose.
“Cilj današnjeg predavanje je ukazivanje na vodeće visokorodne hibride za proizvodnju u zaštićenom prostoru, ali i na način kako treba postupati sa biljkama od sadnje, formiranja uzgojnog oblika, zaštite, navodnjavanja i prihranjivanja, a kako bi se proizvodnja uspješno dovela do kraja”, rekao je Kurtović.
On je istakao da u ekstremnim uslovima, zbog mogućnosti kontrolisanja uslova, do izražaja dolazi prednost proizvodnje u zaštićenom prostoru i dodao da je, bez obzira na izuzetno visoke temeperature, proizvodnja na zadovoljavajućem nivou.
Na području novogradske opštine plastenička proizvodnja zastupljena je na oko dva hektara, a u sistemu podsticaja je 25 proizvođača.
Predavanje je, u saradnji sa opštinskim Odjeljenjem za privredu, organizovano u sklopu projekta “Farma”, koji u BiH zajedno finansiraju Američka organizacija za međunarodni razvoj (USAID) i Švedska organizacija za međunarodni razvoj (SIDA). Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
iako nisam tip čovjeka koji se često služi internetom prinuđena sam da s vama ostvarim kontakt na ovaj način ja sam iz bihaća i početnik sam u plasteničkoj proizvodnji uz pomoć prijatelja sam došla do vaše knjige dopunjeno izdanje 2008 godina i u mnogom mi je pomogla ta knjiga nažalost nisam mogla doći na stručni seminar što ste održali u bihaću a imala sam i nekih 25 pitanja koja su se nametnula prateći rast i razvoj biljaka u mojim plastenicima imam 2 plastenika po 100 kvadrata u jednom je paprika a u drugom paradajz za sada sam zadovoljna postignutim uspjehom jer sam uzgojila paradajz buran od 9 do 12 etaža i trenutno berem zrele plodove do 3 etaže a paprika istra je postigla svoju preporučenu težinu od 180grama do 220grama mada po želji kupca berem i papriku od 135 grama do 160 grama jer nevoli svako krupnu papriku ali sada dolazim u ćorsokak jer u knjizi je uputstvo kako doći do prve berbe a šta dalje na koji način nastaviti sa radovima da se uspješno izvede sezona do kraja i trenutno lutam jer neznam kakvu prehranu davati biljkama jer ja bih voljela znati može li se primjetiti nedostatak kalcija i prije pojave crnih fleka i kalij i drugi vitamini i minerali te koliko puta se sve to dodaje u toku sezone i slično te me interesuje hoćete li možda ponovo dolaziti u bihać ili da vam postavim neka pitanja ovako putem interneta