Posustaje ruska proizvodnja nafte

 MOSKVA,  Proizvodnja nafte u Rusiji je prošle godine dostigla vrhunac i više neće uspjeti da se vrati na taj nivo, izjavio je potpredsjednik kompanije “Lukojl” Leonid Fedun.
 Kako je prenjela ruska agencija RIA Novosti, on je time dao potvrdu strahovanja da najveći snabdjevači tržišta neće uspjeti da podmire rastuću tražnju energenata u azijskim zemljama.
 Potpredsjednik “Lukojla” je za list “Fajnenšnel tajms” izjavio da Rusija neće ponovo uspjeti da obezbjedi prošlogodišnju proizvodnju nafte od oko 10 miliona barela dnevno, naglašavajući da je “okončan period intenzivnog rasta eksploatacije”.
 Ruski ministar za energetiku Viktor Hristenko je nedavno izjavio da eksploatacija nafte u toj zemlji po prvi put u posljednjih deset godina može da opadne zbog rastućih troškova i iscrpljenih nalazišta.
 Eksploatacija nafte u Rusiji bi mogla da ostane na nivou od 8,5 do devet miliona barela dnevno u narednih 20 godina samo u slučaju da naftne kompanije ulože milijarde dolara u nova nalazišta. Velika ulaganja, koja prema riječima Feduna dostižu bilion dolara, neophodna su u istočnom Sibiru, Kaspijskom moru i Arktiku.
 Predsjednik sektora za naftu Međunarodne agencije za energetiku Lorens Iglz takođe ukazuje da u Rusiji postoji mnoštvo neistraženih oblasti, ali i da bi, da bi se nafta i isporučila tržistu, ta zemlja morala da uloži ogromne investicije.
 Prema podacima ruske Centralne uprave za energetiku, u martu je proizvedeno 41,28 miliona tona nafte (9,76 miliona barela dnevno), što je za 0,4 odsto manje nego u februaru i za 1,4 procenta manje nego u martu prošle godine.
 Statistička služba američkog ministarstva energetike je procjenila da se ove godine ne očekuje značajno sniženje cijene nafte, zbog rastuće tražnje energenata u zemljama u naglom razvoju – Kini, Indiji i Rusiji – a da potrošnja nafte u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima raste zbog smanjenih isporuka priodnog gasa.
 Ta služba prognozira da će sadašnja svjetska tražnja nafte od 86 miliona barela dnevno, čak i uz smanjenu potrošnju u SAD, porasti za 1,2 miliona barela.
 Nervozu na naftnom tržištu podgrevaju istanjene rezerve, nedovoljne za sprečavanje krize. Američko ministarstvo energetike ukazuje da države van Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) – Rusija, Meksiko i Norveška – smanjuju eksploataciju.
 Meksička vlada je u martu procjenila rezerve nafte u Meksičkom zalivu na 1,5 biliona dolara, ali su za eksploataciju iz dubokih bušotina neophodna ulaganja od najmanje 400 milijardi dolara .
 Norveška posljednjih godina takođe smanjuje proizvodnju nafte. Od 2001. godine, kada je proizvodila u prosjeku 3,1 milion barela dnevno, proizvodnja je opala za 30 odsto, na 2,2 miliona barela.
 Ranije treći po veličini svjetski izvoznik nafte, poslije Saudijske Arabije i Rusije, Norveška je sada na petom-šestom mjestu.
 U isto vrijeme cijena nafte na međunarodnim berzama i dalje raste. Cijena američke lake nafte za terminsku isporuku u maju je na Njujorškoj robnoj berzi juče porasla na 112,48 dolara za barel, što je najviše od kad je 1983. počelo da se trguje ugovorima za terminsku isporuku nafte, dok je cijena evropske “brent” nafte na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu porasla na 110,45 dolara za barel, što je takođe najveća cijena u istoriji.