SARAJEVO, Zbog dva člana u Pravilniku o primjeni Zakona o PDV-u bh. privrednici ne mogu ostvariti povrat PDV-a iz 11 zemalja EU.
Bosna i Hercegovina godišnje gubi oko 120 miliona KM zbog toga što Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH nikako da promijeni sporne članove iz Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Kazao je ovo Oslobođenju Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Iz UIOBiH, potvrdili su kako je UIO još prije više od godinu i po napravio izmjene i dopune Pravilnika, ali kako one nikako da dođu na dnevni red Upravnog odbora.
“Ovdje su na gubitku i narod BiH i sama država. Od momenta uvođenja PDV-a nikako da se riješe ovi problemi, a radi se o podzakonskom aktu koji usvaja UO UIO i o tome da je potrebno promijeniti samo dva člana. Zbog ta dva člana poslodavci iz BiH ne mogu ostvariti povrat poreza iz 11 zemalja EU koje traže reciprocitet, dok ostalih 17 zemalja to ne traži. Što je najgore, među onima koje traže reciprocitet su i dvije zemlje koje su naši najveći vanjskotrgovinski partneri – Hrvatska i Slovenija, te još tri zemlje koje su nam značajni partneri, a to su Italija, Mađarska i Švicarska, koja nije u EU, ali je u tom sistemu. Zbog toga naši privrednici ne mogu ostvariti povrat PDV-a za troškove koje imaju u inostranstvu, a radi se o 120 miliona KM godišnje. Zamislite samo koliko naših ljudi ljetuje u Hrvatskoj, koliko oni koriste usluge telekom-operatera. Na svaku tu uslugu se plaća PDV, a BH Telecom, naprimjer, ne može ostvariti povrat poreza iz Hrvatske. Zatim, plaćanje troškova korištenja autoputa i brojne druge usluge”, kazao je Pandurević, te dodao kako je prije nekoliko dana povodom ovih pitanja održan i sastanak u UIOBiH.
U jednom od članova postojećeg Pravilnika, kako je kazao Pandurević, stoji da se mora dokazati da je roba prodata i da je neka usluga izvršena, pa se pita kako to da urade.
“Je li treba neko da vas uslika sa aparatom na kojem stoji datum i da imamo tri svjedoka da smo tu uslugu ili proizvod koristili”.
Logično bi bilo, kaže, da je dovoljno imati fiskalni račun.
“To je totalna glupost i mi to ne možemo deset godina da promijenimo. Od tih para smo mogli da završimo jednu trećinu autoputa. Na sastanku u UIO su nam rekli da rade na novom zakonu i novom pravilniku, ali do toga da zakon bude usvojen će sigurno proći puno vremena, pa ne shvatam zašto ne bi sada promijenili prvo članove u Pravilniku pa onda zakon”, pita Pandurević.
Povrat PDV-a radi se na bazi reciprociteta. Tako, da bi bh. obveznici imali pravo povrata vani, neke od država zahtijevaju da njihovi obveznici imaju isto pravo kod nas, što trenutno nije slučaj.
Međutim, ima i zemalja koje, bez obzira na to što BiH njihovim privrednicima to ne dozvoljava, one našim dopuštaju povrat.
“Mi smo, u tom smislu, uradili sve što je bilo do nas, sada je to stvar političke odluke. Još prije godinu i po UIO je napravila izmjene i dopune Pravilnika, proslijedili smo ih na UO UIO, ali to još nikada nije razmatrano. Napravili smo tada izmjene nekoliko članova Pravilnika, izradili informatičku aplikaciju, izvršili obuku službenika koji će to raditi, međutim, to se ne može započeti dok se ne usvoje te izmjene i dopune. Ne znam zašto još nisu ni razmatrane, ali to je i obaveza koju moramo uraditi u procesu usklađivanja. Mi sada pripremamo i novi zakon i novi pravilnik o PDV-u, gdje će biti sve ugrađeno”, kazao je Oslobođenju Kovačević. Indikator.ba
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
120 miliona. Od tog bi se moglo napraviti…