BANJALUKA, Zbog povećanih troškova tokom novogodišnjih i božićnih praznika, veliki broj stanovnika Republike Srpske ostao je praznih novčanika, pa je potražnja za pozajmicama i kreditima veća nego ikad.
Četvoročlana porodica tokom zimskih mjeseci, za proslavu Nove godine, Božića i slave, te za poklone i putovanja, potroši više hiljada maraka.
Ako se uzme u obzir i veća potrošnja struje i grijanja, te poskupljenje hrane, mjesečni troškovi domaćinstva dodatno “narastu”.
Prema analizi Pokreta potrošača Republike Srpske, samo za proslavu novogodišnjih i božićnih praznika svaki stanovnik u prosjeku potroši 300 do 400 maraka, a za slavsku trpezu potrebno je izdvojiti dodatnih 800 maraka.
Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović kaže da troškovi domaćinstva u januaru dostižu 1.700 maraka.
– U novembru je za izmirenje svih obaveza četvoročlanoj porodici bilo potrebno 1.642, u decembru 1.670, a u januaru čak 1.694 marke – istakao je Petrović i dodao da ovdje nisu uračunate nove, više cijene hljeba, brašna, ulja i šećera.
U mikrokreditnim organizacijama kažu da su u decembru i januaru potrošački krediti, tradicionalno, najtraženiji.
– Za ova dva mjeseca obično odobrimo deset odsto više kredita nego inače. Najtraženiji su krediti do 2.000 maraka – rekla je Nataša Gvozdenović iz mikrokreditne organizacije “Mikrofin”.
U Rajfajzen banci ističu da je trend porasta potrošnje u decembru praćen i većim zaduživanjem, pa su prekoračenja po tekućem računu češća u periodu praznika.
– Tokom decembra smo zabilježili značajniji porast broja kredita – kažu u ovoj banci.
Član Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” Miloš Todorović kaže da stanovnici Srpske u prosjeku troše od 50 do 80 odsto više novca tokom novogodišnjih i božićnih praznika.
– Većina stanovnika ove troškove finansira zaduživanjem. Najčešće se koristi minus na kartici, te pozajmice u banci ili od prijatelja, ali i kratkoročni krediti – kaže Todorović.
Preporuke
Miloš Todorović, radi manjeg zaduživanja, stanovnicima savjetuje da ne koriste mogućnost plaćanja direktno kreditnom karticom, nego u gotovini.
– Istraživanja su dokazala da, ako plaćate karticom, u prosjeku trošite 30 odsto više novca nego ako plaćate u gotovom novcu – kaže Todorović i dodaje da bi trebalo da se kupuje samo ono što je zaista potrebno. Glas Srpske
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Koji vajni stručnjak!? Po njemu, najbolje da se vratimo u robnu razmjenu, trampimo svoje proizvode za hranu ili sl. Dok se u normalnim društvima, stanovnici pozivaju da povećanjem potrošnje stimulišu razvoj privrede, ovaj “stručnjak” navodi da trebate podizati gotovinu, umjesto koristiti kreditnu karticu (vjerovatno nije čuo za provizije za podizanje gotovine kreditnom karticom i beskamatni period za plaćanja roba i usluga)
Moj potrošač, slažem se sa Vašim komentarom, ali ko danas u ovoj državi više pita za stručnost. Važno je da je osnovao NVO i ”lupa li lupa”, a da li ima od toga koristi koga je briga, bitno je da sigurno ovaj ”stručnjak” ima koristi, bar platu, ali NVO ima i više od boljih plata.
Korištenje kreditnih kartica je ionako vrlo skupo. Plaćanje debitnim karticama ne daje utisak da trošite novac, pa je valjda Todorović mislio reći da ćete manje trošiti ako plaćate gotovinom nego karticom…
Ali plaćanje gotovinom u slučaju neizdavanja fiskalnog računa ostavlja mogućnost sive ekonomije…
U svijetu, ekonomisti savjetuju povećanje potrošnje jer to stimuliše privredni rast. Ali ako je ta potrošnja finansirana zaduživanjem, rast će biti kratkog daha i ustvari vodi u krizu.
Vrlo je važno i kako se preraspoređuje nacionalni dohodak. Ukoliko povećavate namete cijelom stanovništvu da bi time pokrili rashode privilegovane manjine, dovodite do raslojavanja, a svaki gubitak ekonomske snage većine stanovništva ustvari opet vodi u krizu. Deset ljudi sa po 1.000 KM ima veće potrebe i ostvaruje veću potrošnju od jednog koji ima 10.000 KM…