BEOGRAD, Svakog meseca u Srbiji u stečaj ode oko hiljadu preduzeća, pa se na ulici svakog prvog nađe od 10.000 do 20.000 ljudi, tvrde poznavaoci.
U sudove dnevno stigne više od 25 prijedloga za pokretanje stečaja, pa Agencija za privredne registre, samo po ovom osnovu, svakog dana gasi po 30 preduzeća. Bankrotstvo ne bira – najviše lomi građevinske firme i poljoprivrednike, ali i poznate turističke agencije, trgovinu i usluge.
Procjenjuje se da će ove godine u stečaj ući oko 16.000 preduzeća. Razlog je novi zakon o stečaju po kome firme sa blokadom dužom od dvije godine automatski idu u bankrotstvo. Privredni sudovi u Srbiji već su zatrpani hiljadama prijedloga za pokretanje stečaja. Rekorder po broju postupaka je Privredni sud u Beogradu.
Vršilac funkcije predsjednika ovog suda Zlatan Dimitrić kaže da je samo u prva tri mjeseca ove godine stigao 2.341 prijedlog i da trenutno rade na oko 3.100 predmeta.
– U prva tri mjeseca stiglo je 40 puta više prijedloga nego u istom periodu lani. Ne daj Bože, ako se ovako nastavi imaćemo 10.000 predmeta. A, sud se već povija pod teretom – kaže Dimitrić za „Blic”.
Neumoljiva je statistika i Agencije za privredne registre. Ova institucija je od počeka godine do 5. aprila, po osnovu automatskog stečaja, izbrisala više od 2.800 privrednih društava, odnosno 8.825 od marta 2010. kada je počela primjena novog zakona.
U Privrednom sudu kažu da su rijetki primjeri velikih preduzeća u stečaju, ali da firme za koje se predlaže ovakvo rješenje zapošljavaju i do 50 ljudi.
Vladimir Pavlović, direktor firme WM, koja se bavi reorganizacijom kroz stečaj, kaže da u stečaj svakog mjeseca ide oko hiljadu preduzeća.
– Prije finansijskih problema, ove firme su zapošljavale po nekoliko desetina ljudi, neke i više. Oni su u međuvremenu odlazili, pa je pred sam stečaj ostajalo desetak-dvadesetak radnika. Odlazak firme u stečaj za sve njih značio je da idu na biro rada – kaže Pavlović za „Blic”.
Vesna Gaćeša, direktorka Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, kaže da je stečajni upravnik dužan da smanji broj zaposlenih i da krene sa prodajom imovine preduzeća.
– Stečajni upravnik obično ostavi nekoliko radnika za popis imovine i komercijalistu koji mu obezbjeđuje podatke o firmi. I sa njima zaključuje ugovor o privremenom obavljanju posla. Ostali ostaju bez radnog mjesta – kaže Gaćeša za „Blic”.
Do bivših direktora i vlasnika praktično je nemoguće doći. Mnoge firme i dalje imaju veb-sajtove, ali se niko ne javlja na naznačene telefone. Poznavaoci tvrde da su rukovodici ovih firmi danas nerijetko otvorili nova preduzeća sa istim djelatnostima. Blic
