Proizvođači ne traže zaštitu

SARAJEVU, Od Instituta za intelektualno vlasništvo u BiH do sada su samo proizvođači meda od kestena iz Cazina zatražili zaštitu svog proizvoda kao autohtone vrste sa geografskim porijeklom, potvrđeno je u Institutu.
 
“BiH ima kompletan zakonski okvir za zaštitu geografskog porijekla i Institut je prepoznao nekoliko proizvoda koje bi trebalo da zaštiti, ali nemamo pravo da intervenišemo prema proizvođačima. Oni sami moraju zatražiti zaštitu i to isključivo kao udruženje, a zaštitu stiču kao pojedinci”, objašnjavaju u Institutu napominjući da je intelektualno vlasništvo imovina kao i bilo koja druga.
Proizvođači kažu da čak i ne znaju za Institut za intelektualno vlasništvo.
“Mi sa proizvođačima iz Kneževa u RS upravo pripremamo zahtjev za zaštitu vlašićkog sira. To radimo preko kantona i u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevu, a oni vode sve dalje aktivnosti. Imali smo nekoliko edukativnih radionica kako bismo što spremniji ušli u taj posao”, kaže Adem Zlotrg iz Travnika, predsjednik Udruženja poljoprivrednika srednje Bosne.
Ističe da se Udruženje do sada nije obraćalo Institutu za intelektualno vlasništvo, ali da dužnosnici Instituta dolaze na seminare.
Zaštićeno geografsko porijeklo i autohtoni recepti cijenu nekog proizvoda na evropskom tržištu mogu povećati i nekoliko puta. Ministarstvo poljoprivede FBiH je Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu odobrilo dio potrebnog novca za provođenje pripremne procedure za registraciju livanjskog sira i visočke pečenice.
U BiH bi mogli biti zaštićeni i vlašićki kravlji i ovčiji sir, visočki sudžuk, te hercegovačka vina.
Iako je Institut za intelektualno vlasništvo BiH obezbijedio i edukovane advokate koji, za sada besplatno, proizvođačima pomažu da provedu ovu, kao i proceduru zaštite vlastite robne marke ili industrijskog žiga, aktivnosti u BiH idu dosta sporo.
“Ljudi ovdje općenito malo znaju o tome, ali vlastitu proizvodnju treba da zaštite kao vlasništvo, kao što ljudi registruju stan ili auto, i na taj način se zaštititi da neko ne bi pod istim nazivom proizvodio nešto lošijeg kvaliteta i ugrozio nastup na tržištu”, objašnjava Dragan Mićunović, advokat iz Sarajeva i jedan od ovlaštenih zastupnika kod Instituta.
Ministar poljoprivrede u Vladi FBiH Damir Ljubić tvrdi da se zaštitom autohtonih ili posebnih proizvoda stiče mjesto na tržištu, a održavanjem kvaliteta stiče povjerenje kupca.
“Naša vina, na primjer, ne mogu na evropskom tržištu dobiti mjesto kao francuska vina koja imaju količinu i tradiciju, ali mogu posebnom ‘pričom’ o kamenim vinogradima i kvalitetom, ali taj kvalitet valja održavati”, kaže Ljubić.
Istiće da je već u Hrvatskoj u restoranu moguće zatražiti domaću htanu i certifikat kojim se dokazuje da je ta hrana zaista domaća.
“Čak i ako se otrujete znate od čega ste se otrovali”, dodaje Ljubić.
Proizvođači bi se, prije registracije proizvoda, morali organizovati u udruženje, dogovoriti pravila proizvodnje poput recepta, razlika u odnosu na druge slične proizvode. Morali bi definisati ko daje licencu novim proizvođačim i ko i pod kojim uslovima oduzimje potiče njihov proizvod morali dobiti saglasnost za korištenje naziva opštine, planine, rijeke ili regije.
U praksi, u konkretnom slučaju travničkog sira, novinarsko istraživanje pokazuje sljedeće: u opštini kažu da proceduru provodi kanton, u kantonu kažu da nema svih potrebnih pravilnika, da tek treba da ih usvoji Vlada FBiH i da na tome radi Privredna komora FBiH. U Privrednoj komori FBiH kažu da na ovim projektima radi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Iz ovog ministarstva odgovaraju da pravilnike priprema Agencija za kontrolu hrane u BiH. Napominju i da obaveze zaštite proizvodnje proizilaze iz Privremenog trgovinskog ugovora sa EU. Kažu da je lako zaštititi domaći proizvod u BiH, ali je teško na međunarodnom tržištu, kao što je međunarodno zaštićeni proizvod teško zaštititi u BiH.
Evropske obaveze
Iz Direkcije za evropske integracije BiH kažu da je EK ocijenila da je BiH postigla “ograničen napredak u pogledu provedbe prava intelektualnog vlasništva, ali da je zakonski okvir nekompletan”. Ističu da su se BiH i EU, potpisivanjem SSP-a obavezale da će međusobno osigurati najpovoljniji tretman u priznavanju i zaštiti intelektualne, industrijske i trgovinske svojine. BiH bi trebala u roku od pet godina da osigura zaštitu intelektualne, industrijske i trgovinske svojine u nivou sličnom onome koji postoji u EU i usvojiti multilateralne konvencije o pravima intelektualne, industrijske i trgovinske svojine. Stupanjem na snagu Privremenog trgovinskog sporazuma 1. jula prošle godine BiH je zvanično preuzela ove obaveze. Nezavisne n.