SARAJEVO, Koncesiona naknada za pet od ukupno deset proizvođača vode, koliko ih ima sklopljene ugovore na nivou FBiH, u ovoj godini treba da bude povećana za gotovo 626.000 KM u odnosu na oko 60.700 KM naknade koju su proizvođači platili u prošloj godini.
Ovo stoji u odluci o utvrđivanju koncesione naknade za javna preduzeće “Plava voda” Travnik, “Oaza” Tešanj, “Ilidžanski dijamant”, “Sarajevski kiseljak” Kiseljak i velikokladuški “Cipreks”, koja uskoro treba da bude razmatrana na sjednici Vlade FBiH.
U prošloj godini naknade nisu platili “Cipreks” i “Plava voda” jer, tvrde u Komisiji za koncesije FBiH, nisu počeli eksploataciju, ali će naknade određene za ovu godinu morati plaćati.
U Komisiji dodaju da su dosadašnje naknade bile minimalne. Navode da je samo prošle godine “Ilidžanski dijamant” uplatio 107 KM koncesione naknade, “Oaza” 275 KM, a “Sarajevski kiseljak” 60.367 KM.
Za preostalih pet proizvođača koji imaju ugovore sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH još nije spremna nova odluka o koncesionoj naknadi.
“Tih deset ugovora je sklopljeno prije nego što je stari zakon o koncesijama stupio na snagu i ugovori su urađeni na osnovu uredbe o vodama. Ministarstvo je koncesionarima određivalo naknadu od 150 do 200 KM godišnje. Sada će to biti drugačije jer se ide po Zakonu o koncesijama i doći će se do značajnih sredstava za budžet FBiH”, istakao je predsjednik Komisije za koncesije FBiH Šefik Koričić.
Ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović rekao je da se nije detaljno upoznao sa ovim predmetom i da će pitanje naknada biti analizirano, te da je cilj zaštiti resurse i stvoriti pretpostavke da oni koji ih koriste budu konkurentni i povećaju zaposlenost.
Inače, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 18. maja je novi zakon o koncesijama, nakon što je prethodni istekao 2007. godine.
Koričić je kazao da je zakon bio u proceduri prošle godine, ali nije usvojen u prošlom sazivu Parlamenta jer su poslanici vjerovatno imali benzinske pumpe i trgovačke centre koji, između ostalog, potpadaju pod koncesije. Ranije je istakao da je FBiH izgubila oko milijardu KM jer ministarstva nisu sklapala ugovore o koncesijama. Novi zakon predviđa da svi koji koriste prirodna bogatstva i javna dobra moraju u roku od mjesec da podnesu zahtjev za sklapanje ugovora, a u protivnom im se zabranjuje rad.
Koričić je rekao i da sumnja da je moguće retroaktivno naplatiti koncesije, dok premijera FBiH Nermina Nikšića nismo uspjeli dobiti.
Tužilaštvo FBiH je počelo provjeru poštivanja koncesionih ugovora, ali danas nismo uspjeli dobiti informaciju da li je otvorena istraga. Nezavisne novine
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.