Raste nivo loših kredita

BANJALUKA, Učešće teško naplativih kredita u BiH u ukupno plasiranim bankarskim zajmovima u prvom kvartalu ove godine povećano je u odnosu na kraj prošle godine i dostiže 11,7 odsto, podaci su Centralne banke BiH.
U posljednje tri godine, koje su obilježene svjetskom finansijskom i ekonomskom krizom, izražen je snažan skok problematičnih kredita u BiH sa tri odsto u bruto kreditima iz 2008, na 11,4 odsto u 2010.
BiH je po tom parametru vraćena osam godina unazad, odnosno u 2002. kada je taj udio iznosio 11 odsto.
Uprkos pesimističnim pokazateljima, BiH se, ipak, nalazi u povoljnijoj situaciji u odnosu na većinu zemalja okruženja. Nivo problematičnih kredita u Hrvatskoj približan je našem i na kraju 2010. iznosio je 11,2 odsto, u Srbiji je 16,9 odsto, dok u Crnoj Gori premašuje 20 odsto.
Ipak, najkritičnije stanje u regionu srednje i istočne Evrope, prema analizi konsultantske kuće “Ronald Berger”, je u Ukrajini i Rusiji u kojima je upitna naplata čak svakog četvrtog kredita (25 odsto). Iza njih slijedi Rumunija sa 17 odsto, dok je situacija u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj dosta povoljnija sa udjelom loših zajmova između sedam i osam odsto.
Bankari kažu da je rast nekvalitetnih kredita posljedica kako ranijeg kreditnog buma, koji nije praćen značajnijim ekonomskim rastom zemlje, tako i svjetskom ekonomskom krizom, što sve sada stiže na naplatu.
Marijana P. Milić, glavni ekonomista Hypo banke u BiH, ipak, ne očekuje da će postojeći nivo nekvalitetnih kredita imati strukurno negativne efekte na stabilnost poslovanja banaka budući da su se ino-centrale bh. banaka obavezale da zadrže izloženost i kapitalno podrže svoje kćerke banke.
“No, svakako je moguće, a što se već i manifestuje, da dođe do veoma slabe potražnje za kreditima, odnosno do usporenog oporavka kreditnog ciklusa upravo zbog prilično sporog oporavka ekonomije”, ukazuje ona.
Ivan Vlaho, direktor banjalučke UniCredit banke, kazao je da je rast loših kredita posljedica sve izraženijih poslovnih problema preduzeća i generalne stagnacije kreditnih plasmana bankarskog sektora u protekle dvije godine.
Iako još nije objavljena struktura loših kredita za prvo tromjesečje 2011, iz dosadašnjih kretanja je jasno da je njihov udio kod privrede barem dvostruko veći nego kod stanovništva.
Vlaho je kao uzrok tome naveo da su prosječni krediti stanovništvu relativno niski i da su uglavnom dijeljeni zaposlenima u javnom sektoru koji imaju sigurna radna mjesta i redovne plate.
“Privreda, sa druge strane, osjeća veće turbulencije u rizičnim djelatnostima kao što je građevinarstvo, gdje jedan ili dva propala projekta mogu značajno uticati na nivo ukupnih nekvalitetnih kredita”, ukazuje Vlaho.
Bankari su podijeljeli u prognozama budućih kretanja. Dok Marijana Milić do kraja 2011. očekuje stabilizaciju stope rasta nekvalitetnih kredita i blagi pad do iznosa od 11 odsto, Vlaho vjeruje da će postojeći nivo od 11,7 odsto biti blago povećan.
Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, takođe, smatra da će se pritisak loših kredita nastaviti.
“Siguran sam, ipak, da to neće biti snažne stope rasta i da nećemo dostići nivoe najugroženijih zemalja od 20 procenata”, kaže Bajić.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, uvjeren je da problem nekvalitetnih kredita neće biti dugoročno riješen dok se zakonski ne uredi izmirivanje kompletnog unutrašnjeg duga između svih učesnika dužničko-povjerilačkog lanca u BiH.
“Sve dok država ne počne redovno izmirivati svoje obaveze prema privredi ni preduzeća neće moći redovno izvršavati svoje obaveze uključujući i one prema bankama”, naglašava Bakšić. Nezavisne novine