BIJELJINA, Na području Semberije različito je stanje ozimih usjeva na oko 10 000 hektara oranica, što zavisi od primijenjene tehnologije, prirodne plodnosti zemljišta i perioda kada je sjetva obavljena, rekao je Srni stručnjak u oblasti agrara Marko Skoko.
“Usjevi su u različitoj fazi rasta. Oni koji su sijani u agrotehničkom roku ili koji su sijani u oktobru sada su u punoj fazi bokorenja i spremni su da lako prezime i na minusu od 15-ak stepeni Celzijusovih, pa i do minus 20, što zavisi od debljine snježnog pokrivača”, rekao je Skoko i dodao da su usjevi, koji su sijani polovinom novembra, podložni izmrzavanju i na minus 10 do minus 15 stepeni.
On je ocijenio da usjevi koji su bili pod vodom pet do šest dana neće pretrpjeti velike štete i sigurno će se oporaviti, dok se za one koji su bili u tzv. depresijama, a bilo ih je na oko 1 000 hektara, pravo stanje može znati tek na proljeće, kada se voda povuče.
Skoko savjetuje poljoprivredne proizvođače da za ozime usjeve koji se nalaze u fazi bokorenja obavezno izvrše pripreme za prihranjivanje, kao obaveznu tehničku mjeru, jer se bez toga ne može govoriti o nekim visokim prinosima.
“Prihranjivanje može početi od 15. februara u zavisnosti od vrste zemljišta koje ne može biti vlažno, zaleđeno ili pod snijegom”, naveo je Skoko i dodao da je najbolje prihranjivanje prije kiše.
Prema njegovim riječima, biljkama je pod hitno potrebna hrana pošto izlaze iz zimskog perioda i to, prije svega, azot, pa se za prihranu koriste čisto azotna đubriva, u prvom redu “kan”.
“Na području Semberije preporučljiv je `kan` kao đubrivo lako pristupačno biljkama. Najbolje bi bilo da poljoprivredni proizvođači urade hemijsku analizu zemljišta i na osnovu toga odrede količinu azota koju će biljka koristiti u svojoj vegetaciji”, rekao je Skoko.
Prema njegovim riječima, ako poljoprivrednici ne vrše hemijsku analizu zemljišta, onda se od otprilike može govoriti o oko 350 kilograma “kana” po hektaru i u zavisnosti da li je biljka pođubrena u jesen.
