BRISEL, Bivši premijer Islanda Halador Asgrimson oštro je kritikovao mjere koje preduzima britanska vlada u nastojanju da naplati dug koji je britanskim štedišama prouzrokovao kolaps islandskog bankovnog sistema prije tri godine.
Riječ je o primjeni britanskog zakona o borbi protiv terorizma, uvedenog nakon terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001. godine, a koji je kabinet tadašnjeg premijera Gordona Brauna iskoristio da zamrzne sredstva islandskih banaka u Velikoj Britaniji, među kojima se ističe najveća islandska banka “Landsbanki”.
Dug u iznosu od oko četiri milijarde evra, koji su islandske banke prouzrokovale britanskim i holandskim štedišama i načini njegovog reprogramovanja, uz neriješeno pitanje ribolovnih kvota, smatra se najvećom preprekom za ulazak Islanda u punopravno članstvo EU.
Asgrimson je na sastanku Nordijskog savjeta u Briselu iskazao razočaranje uslovima sporazuma, navodeći da Island zaslužuje pravedniji dogovor.
“Želio bih da Velika Britanija i Holandija preuzmu veću odgovornost, a posebno bih pozvao Veliku Britaniju da ne primjenjuje antiterorističke zakone protiv Islanda. To je nešto što jedna zemlja članica NATO-a ne bi smjela da radi drugoj članici. Velika Britanija to nikad ne bi uradila Sjedinjenim Državama”, rekao je Asgrimson.
Bivši premijer Islanda ukazao je na “manjak poštovanja” Evrope prema arktičkim tradicijama, ali je izrazio i uvjerenje kako će njegova zemlja ipak postati punopravna članica EU u slijedećih nekoliko godina.
Uoči referenduma o najnovijem sporazumu o reprogramiranju dugova koji se danas održava na Islandu, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se većina stanovnika, između 52 i 57 odsto protivi potpisivanju sporazuma.
Ankete, takođe, pokazuju i povećano protivljenje članstvu u EU. Povećanje entuzijazma prema članstvu, nakratko je zabilježeno nakon kolapsa islandskog bankarskog sektora, 2009. godine kada je ta zemlja i formalno podnijela zahtjev za članstvom. Island bi trebalo da započne pregovore sa Unijom u junu ove godine.